SB: Crnogorska ekonomija u krizi, potrebno povećanje PDV-a

Dodajte komentar

U uslovima visoke nelikvidnosti, niskog ekonomskog rasta, rapidnog rasta javnog duga, usljed obaveza koje najvjerovatnije stižu na naplatu izadavanjem garancija za KAP, crnogorska ekonomija ima visoke ekonomske rizike.

Viši ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru Sanja Madžarević-Šujster u razgovoru za Antenu M predlaže povećanje PDV-a kao sigurnu politiku smanjenja fiskalnih rizika. 

Šujster kaže da je to neophodno da bi smanjili ranjivost ekonomije, privukli investitore ali i poštovali kriterijume iz Mastrihta. A posljedice problema KAP-a crnogorska ekonomija će osjećati i naredne dvije godine.

“Ti problemi se odvijaju trenutno u situaciji kada je crnogorski javni dug narastao preko 62 odsto BDP-a, koji je gotovo dupliran od 2008. i dodatno vanjski dug Crne Gore premašio ukupni iznos BDP-a, prema tome sama ekonomija u ovakvim trendovima je prilično ranjiva na bilo koji šok koji eventualno može da zadesiti bilo koju zemlju u regionu“, kazala je ona.

Uz neposjedovanje vlastite valute, crnogorskoj ekonomiji jedina sigurna politika je fiskalna konsolidacija, odnosno trajnije mjere fiskalne stabilizacije.

“Jedna od mogućnosti je podizanje PDV-a za koju ako se pravilno koristi, koji se pravilno dizajnira, može se izbjeći povećanje troškova životnog standarda za najugroženije slojeve stanovništva sa jedne strane, a sa druge strane može donijeti u budžet dodatne prihode koji bi bili stabilniji izvor finansiranja u budućnosti“, ocijenila je Sanja Madžarević-Šujster.

Crna Gora sa 17 odsto ima najmanu stopu PDV-a u regionu i Evropi, a nakon četiri godine pokušaja fiskalne konsolidacije javni dug i dalje ubrzano raste.

“Problemi sa kojima se Vlada suočava, to je rješavanje pitanja fabrike Kombinata nijesu lako rješivi i oni će se prelivati ne samo na budžet 2013. već i na 2014. i 2015. godine“, navela je on.

Upitana koliko bi PDV trebalo povećati te koliko će se novca tom mjerom sliti u naš budžet Šujster je rekla da  bi povećanje PDV-a od jedan odsto dovelo do otprilike 0,4 do 0,5 odsto BDP-a dodatnih prihoda u proračun. „Kada se to uporedi sa otprilike 1,4odsto BDP-a dodatnih rashoda za KAP u 2013. onda vidite da te mjere sigurno neće biti dovoljne kako bi se umanjio dodatni pritisak na povećanje fiskalnog deficita. Potrebno je preduzeti mjere i na rashodnoj strani koje bi dovele do smanjenja fiskalnog deficita“, navela je Šujster.

“Sa jedne strane da bi smanjila ranjivost vlastite ekonomije, da bi ojačala percepciju investitora kako je to stabilna zemlja koja kontroliše svoje finansije. A sa druge strane i u razgovorima o pridruživanju EU zemlja koja je prihvatila euro kao vlastito platno sredstvo, mora se pridržavati kriterijuma iz Mastrihta, mora ih paralelno primjenjivati iako nije članica eurozone, što dodatno olakšava pristupne pregovore“, zaključila je Sanja Madžarević-Šujster, prenosi cdm.me.

Na Svjestkoj banci je da da savjet, a na Crnoj Gori da odluči da li će ga prihvatiti. Delegacije te institucije će posjećivati našu zemlju kako bi pripremili sve za ranije najavljeni zajam od 58,5 miliona eura do kraja juna, što će dodatno pomoći crnogorskoj ekonomiji da se refinansira.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *