Zelenašenjem ili nelegalnim pozajmljivanjem novca uz visoke kamate poslednjih godina u Crnoj Gori se bavi sve veći broj ljudi. U prilog ovom unosnom biznisu ide i činjenica da banke sve teže odobravaju kredite, pa se „zelenašima” za pozajmicu obraća sve veći broj osiromašenih građana. Idealnom ambijentu za zelenašenje doprinosi i saznanje da je dokazivanje tog krivičnog djela izuzetno komplikovano i nerijetko ne odmakne dalje od tužilaštva, a žrtve se zbog ozbiljnih prijetnji ne usuđuju da ih prijave.
Upravi policije prošle godine su prijavljena tri slučaja zelenašenja, ali je nadležno tužilaštvo utvrdilo da u njima nema elemenata krivičnog djela. Tokom 2011. godine nije bilo procesuiranih slučajeva, a poslednje prijave policiji stigle su tokom 2010. godine, kada je nekoliko Beranaca zbog previsoke kamate i nagomilanog duga odlučilo da prijavi četvoricu sugrađana jer ih drže u „dužničkom ropstvu”. Sudski postupci po prijavama iz te godine su još u toku, a Beranci koji pravdu traže na sudu tvrde da su za pozajmljenih između 12.000 i 90.000 eura mjesečno plaćali kamatu od pet do 12 odsto, zavisno od visine glavnice. Ni crnogorski sudovi se tokom prethodne tri godine nijesu umorili utvrđujući da li je bilo zelenašenja. Prema zvaničnim podacima, tim slučajevima bavili su se svega devet puta.
Nedavno je Osnovni sud u Podgorici, usled nedostatka dokaza, oslobodio Miladina Baraća optužbi za krivično djelo zelenašenje, na štetu Milivoja Mugoše. Baraću se stavljalo na teret da je 27. aprila 2004. godine „za sebe ugovorio nezrazmjernu imovinsku korist iskorišćavajući pritom teške prilike i nuždu oštećenog”. On je preko posrednika obećao Mugoši pozajmicu od 25.000 eura, uz mjesečnu kamatu od šest odsto. Za uzvrat je Mugoša trebalo da potpiše ugovor o fiducionom prenosu prava na kuću od 148 kvadarata u Donjoj Gorici, na šta je i pristao, jer mu je sin bio bolestan, a pare su mu bile neophodne za liječenje. Sporni ugovor po kojem je kuća prodata za 25.000 eura je ovjeren u Osnovnom sudu u Podgorici, a, prema optužnici prava vrijednost tog objekta je 81.400 eura. Ovakva presuda je samo jedna u nizu za krivično djelo zelenašenje koje je ostalo nedokazano jer je u protekle tri godine od devet slučajeva zelenašenja samo u dva predmeta proces okončan osuđujućom presudom. Sud u Nikšiću je jedno lice osudio na godinu zatvora zbog zelenašenja, dok je u kotorskom sudu izrečena uslovna kazna od tri mjeseca. Ostali su ili oslobođeni ili je postupak obustavljen.
Kriminolog Velimir Rakočević je pojasnio da žrtve zelenaša, osim što gube materijalna sredstva, imaju i psihičkih problema. Istovremeno, iz straha ne prijavljuju policiji šta im se događa.
– Žrtve se rijetko odlučuju da prijave krivično djelo jer su izvršioci uglavnom osobe sklone nasilju i zastrašivanju i vrlo često im upućuju i ozbiljne prijetnje, čak i smrću, ukoliko slučaj prijave policiji – kazao je Rakočević.
Prema njegovom mišljenju, ovo krivično djelo kod nas ima elemente organizovanog kriminaliteta i teško ga je dokazati.
Procjene policije su i da se mnoge kriminalne grupe kao sekundarnim zanimanjem bave i pozajmljivanjem novca uz vrtoglavu kamatu. S obzirom na to zelenašenje u Crnoj Gori nije biznis pojedinca već organizovano kriminalno djelovanje čudi da policija i tužilaštvo nijesu nikada pokrenuli opsežniju akciju hapšenja kamataša.
Prema navodima advokata Marka Ivanovića, krivično djelo zelenašenje se rijetko procesuira pred našim sudovima uglavnom zbog straha oštećenih jer su „kamataši” najčešće dobro organizovani i opasni kriminalci.
– Mali broj slučajeva zelenašenja koji se procesuriju završi osuđujućom presudom, jer se „kamataši” često „pokriju” nekim fiktivnim pravnim poslom iz koga proizilazi da im je oštećeni dužan novac na ime pozajmice bez kamate – kazao je Ivanović.
Oglasi „zelenaša” i u novinama
Iako je neovlašćeno davanje pozajmica uz kamatu krivično djelo, svakodnevno se u dnevnoj štampi mogu pročitati oglasi u kojima se nudi pozajmica uz određenu kamatu, a kao garancija se traže nekretnine. Primjera radi, zainteresovani za pozajmice su u prilici da se jave „zelenašu” koji u oglasu na cijeloj strani „nudi novac na zajam, garancija obavezna”, a vrijednost zaloga se određuje u zavisnosti od visine zajma. Obično su to automobil ili nekretnina. Visina kamate zavisi od vrijednosti automobila koji date kao garanciju, pa je za pozajmicu od 500 eura kamata 60 eura mjesečno. Ukoliko je pozajmica uzeta na godinu klijent zelenašu mora da vrati 1.220 eura.
Kazna do osam godina zatvora
Pomoćnik ministra pravde Branka Lakočević je najavila izmjene zakona u vezi sa krivičnim djelom zelenašenje.
– U predloženim izmjenama osnovni oblik krivičnog djela će ostati isti, ali u slučaju da se ono dokaže kazna za zelenašenje će se kretati od jedne do osam godina – pojasnila je Lakočevićeva.
U zakonu se navodi da će se za davanje novca ili drugih potrošnih stvari na zajam nekom licu, iskorišćavajući teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog, kazniti zatvorom do tri godine i novčanom kaznom. Ako su usled toga nastupile teške posledice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom, a ako je pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, piše Dan.