Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori iznosi 14,05 odsto. Ipak, kako za naš portal objašnjava ekonomska analitičarka Ana Nives Radović, procenat nezaposlenosti je znatno veći, te je stoga realnije govoriti da je broj nezaposlenih bliži procentu od 20 odsto.
Podatak o stopi nezaposlenosti obračunava se na osnovu zvaničnih podataka prijavljenih Zavodu za zapošljavanje ZZZCG , odnosno prema broju građana koji su se u proces potrage za poslom odlučili na ovaj korak. Budući da jedan, nezanemariv broj građana nije u evidenciji Zavoda, procenat nezaposlenog u odnosu na ukupno stanovništvo je znatno veći. Ovo se najjednostavnije može ustanoviti ukoliko se uzme u obzir broj prijava na konkurse za određena slobodna radna mjesta na koja konkurišu osobe koje nijesu u radnom odnosu. Kada se ustanovi da je broj kandidata određenog zanimanja mnogo veći od zvanične baze radne snage tog profila, nije nerealno govoriti i da je broj nezaposlenih bliži procentu od 20 odsto”, ocijenila je u izjavi za CdM Radović.
Prema njenom mišljenju, izgledi da se pogorša stanje u crnogorskoj ekonomiji, u odnosu na sadašnje, su mali. To iz razloga što je stanje u kojem se trenutno nalazi crnogorska ekonomija alarmantno i svako pogoršanje, ističe ona, bilo bi veoma rizično kada su socijalne, ali i političke prilike u pitanju.
“Drugim riječima, pogoršanje stanja na opštem planu gotovo da nije moguće ukoliko se ne želi dopustiti potpuni kolaps sistema, zbog čega bi svaki pomak bio u stvari promjena na bolje. Ovo svakako nije povod za optimizam, već posljedica ukupnih ekonomskih kretanja, što je uočljivo i u prognozama Evropske komisije za Crnu Goru za naredni period”, ocijenila je Radović.
Ekonomska kriza je i dalje prisutna na crnogorskom tržištu, ali ona ne bi trebalo da se odrazi na otpuštanje radnika.
“S obzirom da je najnepovoljniji period za većinu kompanija uglavnom prošao, otpuštanja bi se mogla dogoditi jedino u slučajevima racionalizacije. Slično bi se moglo očekivati i u javnom sektoru, ali ovdje treba uzeti u obzir da za veliki broj poslova u javnim institucijama nema dovoljno stručnog kadra, te da bi u uslovima u kojima nije moguće ponuditi veće zarade, bilo nemoguće motivisati nove kadrove, već je neophodno tražiti rješenje unutar postojeći ljudskih resursa”, ocijenila je ona.
Radović, međutim ističe, da bi smanjenje broja zaposlenih, predstavljalo i smanjenje osnovice za ubiranje upravo uvedenog kriznog poreza na zarade.
“Zbog čega bi se moglo nastojati da se ova mjera ne praktikuje, već, naprotiv, da se broj zaposlenih, ako ne poveća, onda u svakom slučaju drži u sadašnjim okvirima”, zaključila je za naš portal Radović.
