Odakle bankama novac za kredite

Dodajte komentar

Nisu samo klijenti “na skeneru” kad pozajmljuju novac od banke, iako je jedna od najčešće zamišljanih slika kad je bankarstvo u pitanju, o bankaru koji, prije nego što odobri kredit, razotkriva sve poslovne i privatne detalje života čovjeka kom je novac potreban. I bankama je za rast i opstanak na tržištu potreban novac. Kapital je u današnje vrijeme skup, pa i bankari moraju da se potrude da se dopadnu onima od kojih bi mogli da prikupe novac za poslovanje – bilo da je riječ o građanima oko čije štednje se bore, ili investitorima čiji bi kapital da privuku.

Ključno: imati stabilne izvore

Novac kojim kreditiraju građane ili preduzeća banke mogu da nabave na više načina. Izvori su jedan od najbitnijih faktora poslovanja svake banke, njena „moć“, jer oni određuju njene mogućnosti da odobrava pozajmice, te stoga od njih u velikoj mjeri zavisi koliko će banka biti „snažna“. Zato je za svaku banku ključno da obezbijedi stabilne izvore.

Osim što novac obezbjeđuje prikupljajući štednju građana ili upravljajući računima pojedinaca i preduzeća, banka može i sama da se zaduži – recimo emitovanjem obveznica.

Važno je razumjeti da se svaka dobra banka trudi da uskladi ročnost izvora sa rokom na koji odobrava kredite. Suštinski, uloga banke je da pretvara kratkoročne depozite u dugoročne kredite, ali dobra bankarska praksa predviđa i da se dugoročni krediti ne odobravaju isključivo iz kratkoročnih izvora.

Koji su to najčešći izvori finansiranja naših banaka?

Što duže, to bolje

Oročeni depoziti stanovništva i privrede su najvažniji izvori banke i oko privlačenja novih klijenata banke se najviše trude. Osim kamatne stope, bankari štedišama nude i svoju reputaciju što je posebno bitno u današnje vrijeme, jer se sve više građana za banku odlučuje na osnovu kvaliteta usluge.

Višim kamatnim stopama na duža oročenja, banke pokušavaju da stimulišu klijente da svoj novac polažu na duži rok, kako bi ga koristile za dugoročnije finansiranje.

I novac koji preduzeća i građani posjeduju na tekućim računima su jedan od izvora. Slično je i sa štednjom po viđenju, ali u oba slučaja banka mora da računa na mogućnost da klijent u svakom trenutku može da povuče svoj novac.

Depoziti po viđenju predstavljaju jeftinije izvore za banku, s obzirom na to da se na njih ili ne plaća kamata ili je ona minimalna, a banke koriste složene matematičke modele kako bi ih na pouzdan način koristili za dugoročno finansiranje.

Više kapitala za više kredita

Kapital banke je takozvani nepovratni izvor jer je to novac koji je trajno uložen, te ne postoji obaveza banke da ga nekom vrati. Osim što može da predstavlja izvor novca za finansiranje redovnih aktivnosti, kapital je garancija za rizik i osnov za utvrđivanje obima plasmana. Da bi banka povećala obim odobrenih kredita, mora da ima adekvatnu kapitalnu „podlogu“. Dakle, žele li bankari da odobravaju više kredita, moraju i da porade na prikupljanju novca koji će uložiti u kapital banke.

I banke uzajmljuju

Banka i sama može da uzajmi novac za kreditiranje. Kad je riječ o kreditiranjima specifičnih oblasti, na primjer – malih i srednjih preduzeća,  bankama se „otvaraju“ kreditne linije raznih međunarodnih finansijskih institucija. Te pozajmice su jeftinije nego na međunarodnom tržištu novca, a takođe se odobravaju i na duži rok, što našim bankama omogućava da klijentima odobravaju povoljne dugoročne kredite, često i sa značajnim periodom počeka.

Osim takvih kreditnih linija, bankarima je na raspolaganju i međunarodno tržište. Banke se, dakle, mogu zadužiti po komercijalnim uslovima i na taj način obezbijediti novac za kreditiranje. S obzirom na to da štednja u Srbiji, iako raste iz godine u godinu, i dalje nije dovoljna da u potpunosti zadovolji tržište, a uz to nije ni po ročnosti adekvatna za odobravanje dugoročnih kredita, bankari dodatne izvore traže upravo u ovakvim aranžmanima.

Poseban vid pozajmice je emisija obveznica. Ova vrsta pribavljanja novca predstavlja novinu na srpskom tržištu. Na ovaj način banka se zadužuje na tržištu kapitala. Erste Banka je novembra 2012. godine emitovala prvu emisiju svojih dugoročnih dinarskih obveznica, a novac prikupljen na taj način će iskoristiti za kreditiranje prvenstveno stanovništva, ali i privrede.

U praksi, bankari stalno tragaju za pravom kombinacijom izvora novca, kombinujući ročnost i cijenu izvora, kako bi bili u mogućnosti da odobravaju što povoljnije kredite.

http://blog.erstebank.rs

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *