Banke u Srbiji i regionu posluju duplo profitabilnije od svojih konkurenata u zapadnoj Evropi. Sa prosečnim prihodom na kapital od čak 10,9 odsto, ne iznenađuje što najveći broj njih ne napušta region, uprkos recesiji, povećanoj nezaposlenosti, slaboj kupovnoj moći stanovništva, pa čak i brzorastućem broju teško naplativih kredita.
Pogled na ponudu banaka pokazuje da krediti nigdje u okruženju nisu jeftini, iako je davno prošlo vrijeme kada su građani uzimali zajmove ne pitajući za visinu kamate, već samo za to koliki je maksimalni kredit koji sa svojom platom mogu da dobiju.
Razlike među državama regiona ipak su znatne, pa su tako u Bosni i Hercegovini, u kojoj je inflacija u 2012. bila samo 1,8 odsto kamate, neuporedivo niže nego u Srbiji, koja je zabilježila rast cijena od čak 12,2 procenta.
Prema podacima Udruženja banka Srbije, kreditna aktivnost u Srbiji već nekoliko mjeseci stagnira. Situacija je najteža kod stanovništva, koje je skoro sasvim prestalo da uzima kredite. Od početka do kraja 2012. rast kreditnog duga građana bio je nominalno samo 9,8 odsto, što znači da je realno zabilježen pad.
Kamate u Srbiji su među najvišima u regionu, što je vjerovatno jedan od razloga za vrlo slabo interesovanje ljudi za novo zaduživanje, iako tome vjerovatno znatno više doprinosi nesigurnost radnog mjesta zbog sve veće nezaposlenosti i realni pad zarada, koji većini ne ostavlja prostora za bilo kakav kredit.
Najveća razlika u kamatama između Srbije i regiona vidi se kod keš kredita. Dok se kod nas kamate kreću od 23 do čak 33 odsto na ove pozajmice, Slovenci plaćaju od sedam do deset odsto, Hrvati od devet do deset, a Crnogorci od 13 do 15 odsto.
Kod stambenih kredita situacija je ipak bolja, jer su samo u Sloveniji kamate primjetno niže nego kod nas. Dok tamo najviše kamate dostižu oko 4,3 odsto, ovdje počinju tek od oko 4,8 i idu sve do sedam procenata, ako se izuzmu subvencionisani krediti. U ostalim državama kamate su slične našim, pri čemu su u Crnoj Gori najviše.
