Izvršni direktor UniCredita Federico Ghizzoni u intervjuu za časopis Think Act odgovarao je na pitanja o stanju u bankarskom sistemu, posljedicama krize i promjenama koje će se morati dogoditi u toj industriji.Trenutno prolazimo najtežu finansijsku krizu od Drugog svjetskog rata. Države su pod pritiskom i Evropa kao regija je pred velikim izazovima. Ali ne moraju samo vlade napraviti zaokret; i bankarska se industrija mora promijeniti. Koji su glavni izazovi za vašu industriju?
Federico Ghizzoni: Postoje veliki pritisci da se promijeni poslovni model i smanje troškovi. Banke moraju prepoznati u čemu su dobre i usredsrediti se na to. Za komercijalnu banku to znači zadržati klijente, dobro raditi s vlasnicima, uključujući vlade i regulatore, i osigurati postojan i održiv rast dioničarima. I kod smanjivanja troškova treba imati na umu održivost, pod čime mislim da otpuštanja i zatvaranje poslovnica nisu rješenje. Banke umjesto toga moraju poboljšavati upravljanje troškovima i ulagati u budućnost. Upravo to mi u UniCreditu radimo. Zahvaljujući našem industrijskom planu i izdavanju prava vrijednih 7,5 milijardi eura, trenutno smo jedna od najbolje kapitalizovanih banaka u Evropi, s jasnim industrijskim planom temeljenim na razvoju franšize i snažne kapitalne baze koja je u skladu s propisima regulatora.
Predviđate li još neke velike promjene u bankarskoj industriji?
FG: Ako bolje pogledamo, mislim da banke moraju da shvate potrebe i ponašanje novih generacija i tome prilagode poslovne modele i komunikacionu strategiju. Mlađe generacije imaju drugačiji pristup bankarskim uslugama od njihovih očeva – očekuju više po pitanju njima prilagođenih usluga i žele mogućnost korištenja alternativnih kanala integrisanih s fizičkim. Banke se moraju mijenjati zajedno sa svojim klijentima. Izgradnja banke budućnosti počinje danas i mi u UniCreditu radimo upravo to.
Moraju li se banke vratiti svojim korijenima? Štednji i zajmovima?
FG: UniCredit je već odlučio da se usredsredi isključivo na poslovno bankarstvo. To znači usmjerenje prema ekonomiji i našim klijentima, onim korporativnim i privatnim. Odustali smo od svih poslova koji nisu direktno povezani s našim klijentima, poput trgovine nekretninama. To nije lako i postoje jednostavniji načini za zarađivanje, ali čvrsto vjerujem da banke moraju poslovati u realnoj ekonomiji ako žele povratiti reputaciju.
U posljednjih deset do petnaest godina samo se ređaju bankarske krize. Koji je najbolji način za stabilizaciju finansijskih tržišta?
FG: Ponavljam, naša industrija mora se vratiti služenju klijentima i realnoj ekonomiji. Mora zaštititi ekonomiju od fluktuacija i spriječiti krize kakve smo imali u prošlosti. Prevelika nesigurnost je imala loše posljedice na industriju. U poslu treba da postoji održivost.
Treba li nam bolji kontrolni sistem, bolje nadzorno tijelo u Evropi?
FG: Svakako! Imamo stroge lokalne nadzore, ali u Evropi nedostaje učinkoviti nadzor. To nam treba. Mi u UniCreditu u potpunosti podržavamo odluke koje je EU donijela u junu.
Jesu li banke išta naučile iz krize? Što im je bila glavna lekcija?
FG: Iako se banke jako razlikuju, očigledno su bile nedosljedne u odnosu prema klijentima. I zato ponavljam da je glavna pouka da se moramo vratiti osnovama.
Koja će banke izaći kao pobjednici, a koje kao gubitnici za, recimo, pet godina?
FG: Pobjednike je teško predvidjeti. Gubitnici će biti one koje nisu povezane s realnom ekonomijom i tako će propustiti poslovne prilike i one koje ne razumiju kako se stvari razvijaju. Živimo u svijetu koji se brzo mijenja i mi moramo biti nosioci tih promjena.
A gdje u svemu tome vidite UniCredit Group?
FG: Pokušavamo da se fokusiramo na našu misiju otvorene i čvrste komercijalne banke s dobrim omjerom kapitala i likvidnosti te sposobnošću da pomognemo našim klijentima da posluju. Ne bojim se krize. I u krizi možete biti pobjednik i biti uspješni. Morate imati vođstvo koje će pogurati ljude, biti spremni na promjene i slušati klijente.
UniCredit je imao problema, kao i mnoge druge evropske banke. Je li ovo njegova povratnička godina?
FG: Po pitanju kapitala i likvidnosti smo trenutno jedna od najjačih banaka u Evropi. Moramo ojačati našu poziciju snažne evropske komercijalne banke. Mi poslujemo širom Europe i naša diverzifikacija nam omogućava da probleme u jednoj zemlji ublažimo snagom u drugoj. Dobri rezultati u Njemačkoj, Austriji, Poljskoj i regiji SIE su nam pomogli da prebrodimo probleme u Italiji, gdje su gubici od loših kredita porasli zbog recesije. Banka dobro posluje uprkos teškom makroekonomskom okruženju. Spremni smo se nositi s izazovima na tržištu i poslujemo prema planu.
