Njemačka istisnuta iz Latinske Amerike

Dodajte komentar

U Latinskoj Americi izbio je sukob oko tržišnog udjela između Evrope i Azije. Njemačka preduzeća sve više su izložena konkurenciji iz Kine.

Zato i kancelarka Angela Merkel na samitu EU i zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) koji se održava 26. i 27. januara u Čileu traži mogućnosti za saradnju sa regionom.

“Najvažnije latinoameričke zemlje imajo vrlo dobre kvote u trgovinskoj razmjeni sa pacifičkim prostorom i Kinom”, kaže Ginter Majhold, zamenik direktora fondacije Nauka i politika. A to sve ide na račun prisutnosti Evrope:

“Evropljani moraju da razmisle kako će se pozicionirati u budućnosti. Od njih se očekuje više od pukog Sporazuma o slobodnoj trgovini”, savjetuje Majhold.

Made in China ili made in Germany? Konkurencija između njemačkih i kineskih kompanija je sve oštrija.

Prema podacima Konferencije UN o trgovini i razvoju Kina je povećala direktne investicije u zemljama Latinske Amerike i Kariba sa 621 milion američkih dolara u 2001. na 44 milijarde američkih dolara u 2010. Poređenja radi, njemačke direktne investicije u regionu porasle su u istom razdoblju sa 41 milijarde na 50 milijardi američkih dolara.

Od 90-ih godina prošlog vijeka privredni uticaj Njemačke u Latinskoj Americi je opao. Tokom velikog talasa privatizacije u Latinskoj Americi 90-ih godina Njemačka je prepustila prednost svom evropskom susjedu. I dok je Njemačka izgubila udio na tržištu, Španija je postala drugi najveći investitor poslije SAD, prenosi b92.net.

U trgovinskim odnosima sa EU Latinska Amerika još uvijek zauzima skromnu poziciju. Tako je 27 država EU 2010. izvezlo više robe u Švajcarsku nego u Brazil i Meksiko zajedno. Među deset najvažnijih trgovinskih partnera EU samo je jedna latinoamerička zemlja – Brazil.

Na samitu u Santijagu de Čileu, EU pokušava barem na političkom planu da premosti sve veću privrednu distancu između oba regiona. Ginter Majhold iz fondacije Nauka i politika zahteva “novi početak sa manje arogancije”:

“Samit je šansa da se približimo Latinskoj Americi. Ako propustimo tu šansu, odveć “istrošen” odnos neće opstati.”

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *