Vlada Hrvatske će u sklopu plana objedinjavanja mreže u javnim preduzećima iskoristiti zaboravljeni tajni Titov vojni projekat “Neptun“. Time bi se omogućila široka primjena širokopojasnog interneta, piše Jutarnji.hr.
U sklopu plana objedinjavanja mreže u javnim preduzećima iskoristiće se zaboravljeni vojni projekat, čija se mreža proteže od Briona do Prevlake.
Jutarnji.hr navodi da će Titov supertajni projekat “Neptun”, sagrađen za upravljanje raketnim sistemom bivše JNA, iskoristiti Vlada Hrvatske za unosan biznis.
Tako bi se omogućila široka primjena širokopojasnog interneta u državi. Infrastruktura optičke mreže tako više ne bi bila samo u vlasništvu telekomunikacionih kompanija, nego i države.U gradnji mreže koristilo bi se oko 3.000 kilometara postojeće mreže koja je u vlasništvu JANAF-a (Jadranski naftovod), HAC-a (Hrvatske autoceste), Hrvatskih željeznica, Plinacroa, a sagrađena je uz trase auto-puta, naftovoda, gasovoda, željezničkih pruga… Tako bi se potpuno pokrio kopneni dio Hrvatske.
Za povezivanje obale i ostrvskog dijela Hrvatske iskoristili bi se kablovi, koje je od 1974. do 1990. godine ispod nivoa mora ostavila bivša Jugoslovenska narodna armija JNA. Cijevi su položene od Briona preko Prevlake, pa sve do Boke Kotorske i u njima je bakarna žica.
O samom projektu se malo zna jer je veliki dio dokumentacije uništen. Međutim, smatra se da su instalacije u dosta dobrom stanju.
Projektom “Neptun” povezani su vojni objekti od Briona do Prevlake, a od Zadra do Šibenika cijev prolazi kopnom. Od Splita cijevi ponovo ulaze u more, prolaze kroz brački kanal i idu preko Hvara, Korčule, Visa, Lastova, Pelješca do Cavtata i Prevlake, prenosi cdm.me.
“Podmorska infrastruktura idealna je za povezivanje jadranskih ostrva i dovođenje širokopojasnog interneta na ta područja, jer bez toga niko ne bi dovodio optički kabl, na primjer, Vis ili Lastovo. To je jednostavno preskupo“, tvrdi Darko Parić, pomoćnik ministra uprave i šef uprave za e-Hrvatsku .
Prema njegovim riječima, iz cijevi treba izvući bakarne žice i staviti optički kabl, što danas nije teško izvodljivo.
Za tu infrastrukturu saznalo se prije mjesec dana, kada je ministar odbrane Ante Kotromanović s tom informacijom došao u Vladu, i rekao da Ministarstvo odbrane Hrvatske to ustupa državi na korišćenje. Ministru je na to pažnju skrenula grupa inženjera.
Takva infrastruktura trebalo bi da posluži za povezivanje institucija državne uprave i javnih preduzeća, kao i za prenos podataka i telefoniji, pa bi Hrvatska umjesto da plaća operaterima godišnje uštedjela oko tri miliona eura.
Za te potrebe iskoristilo bi se samo oko 10 odsto kapaciteta mreže, a ostatak bi mogao da se iznajmljuje .
Darko Parić tvrdi da bi ovo mogla biti jedna od najvećih javnih investicija, i napominje da se po značenju taj proces može uporediti sa procesom elektrifikacije, koja se realizovala u prošlom vijeku.
