Zbog skupih kvadrata, visokih kamata i malih plata – puno podstanara

Dodajte komentar

Kupovina trosobnog stana za četvoročlanu porodicu sa prosječnim primanjima oba roditelja od po 480 eura u Crnoj Gori je ravna nemogućoj misiji, jer bi za taj poduhvat morali da 20 godina daju više od dvije trećine kućnog budžeta. Sa manje od jedne trećine, odnosno 170 do 230 eura, koliko im ostane od rate kredita u narednih 20 do 25 godina bi morali da se hrane, oblače, plaćaju gorivo, struju, vodu, grijanje, školuju djecu…

Naime, stan od 80 kvadrata, po prosječnoj cijeni kvadrata od 1.092 eura, koliko je iznosila u trećem kvartalu 2012. godine u Crnoj Gori, košta 87.360 eura. Ukoliko bi se neki par odlučio da kupi takav stan kreditom kod NLB banke na 20 godina otplate, mjesečno bi na ime rate morao da plaća 758, odnosno 814,3 eura, u zavisnosti od toga u kojoj firmi radi. Poslije 20 godina otplate na račun banke bi se slilo 181,920, odnosno 195.434 eura. Banka je odlučila da jeftinije kredite za stanove omogući onima koji su zaposleni u stabilnim preduzećima, kojima ne prijeti gašenje, tipa Telekoma, državnih ustanova, ili neke od 11 poslovnih banaka.

Prosječna cijena kvadrata je, prema podacima Monstata, u oktobru 2012. godine u Podgorici bila 1.077 eura, Baru 1.577, Budvi 2.027, a Nikšiću 611 eura, pa bi za stan od 80 kvadrata Podgoričani dali 86.160 eura, Barani 126.160, Budvani 162.160, a Nikšićani 48.880 eura, bez kamata.

Da ironija bude veća, bračni par sa 960 eura prihoda, ne bi mogao da dobije kredit za stan od 80 kvadrata, koji bi ga u Podgorici koštao 179.448 eura, a rata, ako je kredit digao na 20 godina bi bila 747 eura, jer se klijenti mogu opteretiti samo sa polovinom ukupnih primanja domaćintva. Tako da bi se mogli zadovoljiti kreditom od 60 hiljada eura i stanom od 55 kvadrata, za koji je mjesečna rata 488 eura narednih 20 godina, po fiksnoj godišnjoj kamatnoj stopi od 8,5 odsto.

Tačan broj podstanara Monstat još nije objavio, iako su najavljivali da će taj podatak imati do kraja 2012. godine, tako da se ne zna koliko ljudi plaća kiriju, za koju izdvajaju, u zavisnosti od grada, od 200 do 650 eura. Za većinu bračnih parova bez riješenog stambenog pitanja dilema je da li odvajati trećinu svojih primanja za stanarinu, ili više od dvije trećine za otplatu svog stana.

Da se građani više opredjeljuju za iznajmljivanje, a manje za kupovinu stana potvrdio je „Danu” izvršni direktor agencije „Viš Montenegro” Miomir Jovović.

– Prodaja stanova je izuzetno slaba, zbog čega smo se više fokusirali na iznajmljivanje. Međutim, i zakup stanova je opao u odnosu na isti period prošle godine – rekao je Jovović.

On je precizirao da je cijena nenamještenog trosobnog stana za iznajmljivanje u centru Podgorice ili dijelu grada preko Morače oko 550 eura, a da je namješteni 100 eura skuplji.

– Garsonjere u tim djelovima grada su od 200 eura pa naviše – rekao je Jovović.

Prema podacima Monstata u Crnoj Gori ima oko 120 hiljada praznih stanova i vikendica, a 3.755 je prijavljeno za iznajmljivanje, uglavnom stranim delegacijama. U Podgorici, gdje ima 12,7 hiljada praznih stanova i 3.754 za sezonsko korišćenje, lani je uveden porez na ekstra stan od 200 eura godišnje.

Tako osoba koja ima primarni stan u kome živi i jedan stan pored toga može da plaća 200 eura godišnje za dodatni stan, a da ga iznajmljuje mjesečno od minimum 200 do 650 eura.

Prema podacima Monstata, mjesečni prosjek primanja po domaćinstvu je 606 eura, i sa tom sumom ne bi bili u stanju da otplate kredit za stan od 80 kvadrata u Crnoj Gori. Takođe, prema istim podacima, prosječna potrošnja je 557 eura, što znači, prosječno crnogorsko domaćinstvo mjesečno uštedi 49 eura, ili 588 godišnje.

Čak i ako se odvaže da kupe stan na kredit, klijenti banaka ne smiju da daju više od polovine plate na kredit, što znači da bi prosječni Crnogorac sa platom od 480 eura, mogao da kupi stan od 27 kvadrata za 30.000 eura.

Niču kuće  na divlje

S obzirom da je stan za prosječnog građanina nemoguća misija, mnogi se odlučuju za kupovinu placa i gradnju kuće. Tako je prosječna cijena za uređenje zemljišta 227 eura, cijena gradnje po kvadratu 729 eura, dok su ostali troškovi 136 eura po kvadratnom metru. Cijene ova tri elementa se razlikuju, pa je tako u Podgorici za gradnju kuće sa komunalijama potrebno izdvojiti 1.077 eura po kvadratu, u Baru 1.582, Budvi 2.022 eura a Nikšiću 611 eura. Visoke cijene gradnje uglavnom su razlog zašto dobar dio stanovništva gradi na divlje.

Ko uzme stambeni kredit, odrekao se života

Mile VUKOVIĆ, penzioner – Stan na kredit se isplati kupiti onome što će ga kasnije izdavati, jer samo tako može biti siguran da će ga otplatiti za period od 20 godina. Tako da je to preporučljivo jedino osobama koje žive kod roditelja, jer i ako ostanu bez posla, moći će da vrate kredit od izdavanja.

Dragan BOLJEVIĆ, električar – Greota je za onoga koji mora da bira između kupovine stana i iznajmljivanja. Srećom imam riješeno stambeno pitanje, ali kada bih bio u poziciji da biram, izabrao bih kupovinu stana na kredit.

Marko POPOVIĆ, inženjer – Vrlo je teško da neko sa prosječnom platom kupi stan na kredit, jer treba da se odrekne života narednih 20 do 25 godina, dok ga ne otplati. (Dan)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *