U Evropskoj uniji sve je očitiji jaz između sjevernih i južnih članica. Zemlje poput Njemačke dobro se snalaze i u kriznim vremenima, a u Španiji ili Grčkoj dramatično rastu ekonomski i socijalni problemi.
Kriza traje i traje i sve su vidljivije njene posljedice u Evropi. Stopa nezaposlenosti dostigla je rekordni nivo (11,8% u eurozoni), a za osobe bez radnog mjesta sve je teže pronaći posao. Sve većem broju građana prijeti i siromaštvo. U aktuelnom izvještaju evropskog komesara za socijalna pitanja Laszla Andora stoji:
“Prihodi domaćinstava su opali, a rizik siromaštva stalno raste.”
No, nisu sve grupe podjednako pogođene tim razvojem. Andor je precizirao da trajno siromaštvo najviše prijeti mladim odraslim osobama, nezaposlenim ženama i samohranim majkama.
Na početku krize Evropska komisija i zemlje članice obećali su uvođenje takozvanih “automatskih stabilizatora”. Socijalni programi trebalo je da ublaže posljedice krize. Ali zbog pada poreskih prihoda i porasta stope socijalnih izdataka, mnogim državama jednostavno nedostaje sredstava kojima bi zaštitili prihode domaćinstava od posljedica krize.
Vijest koja najviše zabrinjava u novom izvještaju je vezana uz činjenicu da u Evropskoj uniji i posebno u eurozoni sve više raste jaz između relativno stabilnog sjevera i juga, koji tone sve više u ponor. Na primjer, stopa nezaposlenosti u Austriji je po aktuelnim podacima Evropske kancelarije za statistiku (Eurostat) samo 4,5% radno sposobnih bez posla. U Španiji stopa nezaposlenosti iznosi čak 26,6%. Među mladima u Grčkoj i Španiji stopa nezaposlenosti je još i viša. Preko 50% mladih tamo je bez posla.
Komesar Andor tvrdi da su problemi djelimično pogrešne ili manjkave kvalifikacije.
“Na jugu i istoku Europe kvalifikacije ne odgovaraju dobro ponuđenim radnim mjestima, i to se još i pogoršalo.”
Puno zemalja trenutno se suočava sa “začaranim krugom” – kombinacijom nezaposlenosti, pada poreznih prihoda, padom volumena investicija, recesijom i još većom stopom nezaposlenosti. Na drugoj strani u zemljama poput Njemačke, Francuske ili Poljske, i u kriznoj 2012. godini prihodi domaćinstava su porasli, prenosi seebiz.eu.
Komisija je uznemirena aktualnim razvojem. Kao rješenje za rastući jaz između sjevera i juga, Komisija predlaže “ofanzivu kvalifikacija”, reformu tržišta rada i korekcije socijalnih sistema. Obzirom na visoku stopu nezaposlenosti, “apsolutno će biti potreban” i Evropski socijalni fond. Minimalne plate bi mogle takođe pomoći. Patrick Itschert, zamjenik glavnog sekretara Evropskog saveza sindikata ETUC nema naravno ništa protiv minimalaca i kvalifikacijskih mjera. Ali u intervjuu za Deutsche Welle on kritkuje “slijepu politiku štednje” Evropske komisije. Reforme tržišta rada neće stvoriti nova radna mjesta, tvrdi on.
“Tržišno takmičenje isključivo preko plata znači kineski model. A to mi ne želimo”.
Njemački sindikalni savez reagovao je na izvještaj Evropske komisije zahtjevom za “Marshallovim planom za Evropu” i kritikom. Socijalni jaz do sada se ignorisao u pokušajima rješavanja krize u Europskoj uniji, tvrde sindikalci.
