Ko je odgovoran za sve skuplju hranu?

Neki stručnjaci tvrde da su banke i trgovci na berzi odgovorni za povećanje cijena životnih namirnica.

Nemiri su bjesnili u mnogim zemljama svijeta između 2007. i 2008. godine – hiljade ljudi demonstriralo je protiv prevelikih cijena namirnica u Maroku, u takozvanoj „pobuni hljeba“.

Rast cijena u Meksiku izazvao je takozvanu „Tortilja krizu“. Nasilne demonstracije potresale su Pakistan, Somaliju i Indiju. U Burkini Faso i Senegalu ljudi su izašli na ulicu zbog „skupog života“. Povod za sve te nemire bio je skok cijena osnovnih životnih namirnica.

Cijene pirinča, pšenice, kukuruza i soje višestruko su uvećane između juna 2007. i juna 2008. U Etiopiji je cijena kukuruza „porasla“ za skoro 200 odsto, pšenica je u Somaliji poskupjela za 300, a u Sudanu za 90 odsto.

Mnogi kažu da su za to odgovorne špekulacije na tržištu životnih namirnica. Putem poljoprivrednih fondova, banaka, hedž-fondova državni ulagači mogu da se klade na buduće cijene namirnica poput pšenice, kukuruza ili soje – navodi „Dojče vele“.

„Pojedine banke ulagačima nude posebne fondove koji profitiraju ako cijena sirovina raste. Novac se tada ulaže u skladu s tim“, objašnjava Markus Hen iz nevladine organizacije „Viid“.

Istraživači sa Univerziteta „Hale-Vitenberg“ smatraju, pak, da finansijske špekulacije ne uzrokuju visoke cijene hrane – već drugi faktori; ljudi se danas hrane bolje nego ranije, naročito su dostupne mesne prerađevine, a to povećava potražnju za prirodnim sirovinama.

Predstavnici nevladinih organizacija optužuju istraživače iz „Hale-Vitenberga“ da nisu uzeli u obzir sve relevantne studije.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj /OECD/ priznaje da su špekulacije vezane za poljoprivredno zemljište naglo porasle od 2008, ali to za njih nije direktan uzrok za povećanje cijena.

„Ta vrsta finansijskih špekulacija možda i ima djelimičan uticaj na kretanje cijena, ali dugoročni rast cijena ne može se objasniti time“, izjavila je Karmel Kahil, glavni savjetnik u Direkciji za trgovinu i poljoprivredu u toj organizaciji.

Mihael Brintrup iz njemačkog Instituta za razvojnu politiku prati diskusiju o trgovini hranom. On smatra da na cijene utiče puno faktora. Na primjer, one se mijenjaju zato što su u Americi, Rusiji ili Australiji opali prinosi.

Check Also

Koje države bi se najlakše mogle oporaviti od posljedica pandemije?

Pandemija virusa korona unijela je neviđenu količinu neizvjesnosti u globalnu ekonomiju, jer se zemlje širom …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *