Ovo je vrijeme kada ekonomiju treba oslobađati od političara, sveznalica, dogmata i njima sličnih. Ekonomija se bavi stvaranjem rezultata, a politika njegovom raspodjelom. Kod nas je politika zauzela oba mjesta – kazao je u intervjuu za Pobjedu dr Saša Popović, profesor Ekonomskog fakulteta.
POBJEDA: Ekspoze premijera Mila Đukanovića mnogi su razumjeli i kao zaokret od neoliberalne ekonomije.Dijelite li mišljenje da je dosadašnji ekonomski koncept doživio neuspjeh i da ga treba mijenjati?
POPOVIĆ: Zaokret od neoliberalne ekonomije sada bi značio primjenu cikličnih, a ne kontracikličnih mjera ekonomske politike. Kasno je sada za taj manevar. Pitam se da li smo ikada imali neoliberale u Crnoj Gori?
Nijesam ih čuo kada su nametane barijere biznisu i građanima poput oporezivanja SIM kartica, električnih brojila i slično. Nije se oglasilo ni Ministarstvo za informatičko društvo. Ovo je vrijeme kada ekonomiju treba oslobađati od političara, sveznalica, dogmata i slično. Ekonomija se bavi stvaranjem rezultata, a politika njegovom raspodjelom. Kod nas je politika zauzela oba mjesta.
POBJEDA: Odmah nakon izbora ključni ljudi u kompanijama u državnom vlasništvu, i ne samo oni, su kovertirali ostavke. Očekuje se kadrovska „čistka“. Da li postojeći sastav menadžera, koji su kovertirali ostavke, može da pomogne u oporavku ekonomije ili treba nova menadžerska energija? Koji su ključni resori gdje treba praviti kadrovske promjene?
POPOVIĆ: Činom ulaska u politiku ljudi uvijek nekom kovertiraju ostavku. Često, na žalost, to bude ostavka sopstvenoj profesiji. Po meni je jedan oblik kovertiranja ostavki i olako prihvatanje resora izvan svojih nadležnosti. Od menadžera se uvijek traži odgovornost prema radu i kapitalu, a ne prema partiji. Menadžeru nije prirodno da prihvata kapitulaciju prije nego započne da se bavi problemom. Iako je u javnosti ta odluka protumačena kao zahtjev za odgovornošću menadžera, tj. kao opomena, radno zakonodavstvo ne poznaje instrument iznuđene ostavke, te se na ovaj način to predstavlja kao svojevoljan čin. Ukoliko je to zaista moralni čin, „partijski menadžeri“ bi treblo da kovertiraju ostavku u trenutku njihovog naimenovanja, a ne kada se predsjednik partije toga dosjeti. Bila bi sasvim drugačija situacija u društvu kada bi ostavke izazivale nezadovoljstva građana, a ne partija. Međutim, opšte je pravilo da kada se čovjek penje društvenom ljestvicom, baš kao i kada se dijete penje na trešnju, mora da zna kako poslije da siđe. Istorija potvrđuje da su rijetki ljudi koji su to na vrijeme spoznali.
POBJEDA: Visok i konstantan spoljnotrgovinski deficit je okarakterisan kao opasan problem. Kako ga je moguće popraviti?
POPOVIĆ: Visok spoljnotrgovinski deficit moguće je popraviti izvozom, tj. supstitucijom uvoznih proizvoda domaćim, do mjere mogućeg. Na žalost, nizak diverzitet domaće ekonomije ne pruža veliki prostor za supstituciju stranih proizvoda domaćim. Kompleksnost domaće privrede ne prati kompleksnost potreba domaćih potrošača i tu nastaje ozbiljan tehničko-tehnološki jaz između domaće ponude i potražnje. Ne idu nam na ruku moćni principi ekonomije obima i ekonomije obuhvata, a oni su veliki pokretači preduzetnika. Takođe, s prekompozicijom strukture potrošnje teško da se može nešto učiniti. Ona je uvijek odraz naših potreba, a potrebe se mijenjaju brže nego naše shvatanje o njihovim promjenama.
POBJEDA: Koji su, po Vama, ključni rizici u crnogorskoj ekonomiji i na koji način ih riješiti?
POPOVIĆ: Pored borbe protiv siromaštva, nezaposlenosti, pada životnog standarda, tu su izazovi novog zaduživanja, otplate glavnice dugova koji dospijevaju 2015. i 2016. godine. Rješenja se moraju tražiti i za ozbiljan rast spoljnotrgovinskog deficita, za strukturne reforme nacionalne ekonomije, nisku održivost javnih finansija, nelikvidnost u privredi i slično. Osim toga, dosta ambiciozne najave iz ekspozea premijera o otvaranju novih radnih mjesta i podizanju kvaliteta života građana podstiču očekivanja od ove Vlade. Što se rješenja tiče, ona su tamo gdje su i problemi. Svaki opis problema već implicitno sadrži predlog rješenja. Mislim da nije glavni problem nedostatak ideja kako neke probleme riješiti, već strah od mogućih ishoda u njihovom rješavanju.
POBJEDA: Plan Vlade je da zemlju povede putem snažnijeg oporavka. To je najavio premijer Đukanović. Da li će, po Vašem mišljenju, to uspjeti i u kojem periodu?
POPOVIĆ: Mandat nove Vlade traje četiri godine, a najave su da će kriza potrajati najmanje narednih pet godina. Očigledno, biće ovo još jedna krizna vlada. Prognoze rasta privrede Crne Gore za narednu godinu su umjerene i kreću se od optimističnih 2,5% do pesimističnih 0,8% rasta BDP-a. One ne obećavaju snažniji privredni oporavak, mada za malu ekonomiju čak i manji priliv globalnog kapitala može biti značajan. Rokova nema u ekspozeu premijera. Ja bih dobar dio aktuelnih ekonomskih problema svrstao u kategoriju „hitno“.
Nemoguća misija
POBJEDA: Zaduživanje je u narednoj godini planirano za još 250 miliona eura. Gdje se, po Vama, najbolje zadužiti i da li ima alternative zaduživanju?
POPOVIĆ: Dug se uvijek posmatra s aspekta kvaliteta, a tu spadaju: raspoloživi iznos, nivo kamate, ročnost, uslovi, oblici obezbjeđenja i slično. Međutim, često se prilikom zaduživanja plaća cijena sopstvene slobode u vođenju ekonomske politike. Ukoliko želite da se lagano oslobađate zaduživanja, stope rasta BDP moraju biti veće od prosječne ponderisane kamatne stope na dug. To je za sada nemoguća misija, sudeći prema najavljenim stopama rasta ekonomije u narednoj godini.
Bojim se da ćemo morati da povećamo PDV
POBJEDA: Uveliko se pominje da će Crna Gora morati da poveća stopu poreza, prije svega PDV. Smatrate li da je to realnost i koja je alternativa?
POPOVIĆ: S jedne strane, takva mjera degradira životni srtandard, a s druge regeneriše prihodnu stranu budžeta. Stvar je samo izbora prioriteta. Za nisku stopu PDV-a, koja pogoduje investicionoj atraktivnosti naše zemlje, potrebno je imati takav budžet koji to sebi može da priušti. Plašim se da će prije ili kasnije stopa poreza na dodatu vrijednost morati da se poveća. Poreski prihodi se ostvaruju obuhvatom, obimom i stopom. Alternativa povećanju stope PDV-a je veći obim ekonomskih aktivnosti, što bi bilo jedino zdravo rješenje, ili širenje poreskog obuhvata, što može dovesti do tiranije poreza, o čemu govori i slučaj Depardje.
