Đurović: Diplomate nemaju ekspertsko znanje za pregovore

Dodajte komentar

Poglavlje osam, koje se odnosi na politiku konkurencije, moglo bi predstavljati veliki problem Crnoj Gori u procesu pregovora sa Evropskom unijom, ocijenila je profesorica na Ekonomskom fakultetu Gordana Đurović. Ona je istakla da to poglavlje zadire u pitanja subvencija, koja, kako je ukazala, postaju posebno osjetljiva u uslovima ekonomske krize.

Osim poglavlja osam, Đurovićeva je kao problematične izdvojila i poglavlja koja se odnose na poljoprivredu, bezbjednu hranu i ribarstvo.

– Tu su i poglavlja o životnoj sredini, slobodnom kretanju roba i regionalnoj politici i strukturnim fondovima. Iskustva  Hrvatske  u tom smislu svakako su nam dragocjena, jer su pregovori završeni  prošle  godine  i mnoga poglavlja imaju slične nivoe osjetljivosti – rekla je Đurovićeva,  nekadašnji ministar za evropske integracije, u izjavi za „Dan”.

Za otvaranje ostalih poglavlja, kako je dodala, potrebno je ispuniti određena mjerila, kao što su pored ostalih, nivo usklađenosti propisa, priprema akcionog plana i sprovođenje tačno definisanih reformi.

– Drugim riječima, da bi se uopšte moglo otvoriti poglavlje treba  biti  „dovoljno” spreman u određenoj oblasti, što mora da potvrdi Savjet Evropske unije. Zato se neka poglavlja otvaraju kasnije, jer je potrebno postići određeni nivo spremnosti za pregovore – navela je Đurovićeva.

Podsjetila je da za poglavlja 23 i 24, po novim pravilima pregovaranja za zapadni Balkan, treba usvojiti Akcioni plan u tačno definisanim oblastima, na bazi izvještaja Komisije, ocjena Europola i preporuka Venecijanske komisije.

– To će biti „hologram” pregovora u ovim oblastima, a mjerila će biti tranziciona i biće praćena tokom cijelog pregovaračkog procesa. Akcioni plan će biti mehanizam praćenja progresa, preko koga će Komisija pratiti postizanje mjerljivih rezultata u sprovođenju i primjeni pravne tskovine Evropske unije -pojasnila je Đurovićeva.

Komentarišući to što proces pregovora prvenstveno vode ambasadori, Đurovićeva je kazala da „eurointegracije značajno idu u dubinu i zahtijevaju različita ekspertska znanja, koja svakako nemaju diplomate”.

– Za te potrebe se angažuju i dobri agronomi, ekonomisti, pravnici, te eksperti iz drugih oblasti. Sada se mora gledati unaprijed, formirati kompletan pregovarački tim, napraviti nacionalni program za pristupanje koji će uključiti jasnu pregovaračku platformu, prilagoditi strukture i mehanizam koordinacije uslovima male države i skromnog budžeta za ovaj proces – podvukla je Đurovićeva.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *