Da li svih 11 banaka u Crnoj Gori poštuju odluku Centralne banke o limitiranju ekstremno visokih kamata za građane na 15% a za preduzeća i preduzetnike na 14%, znaće se uskoro – kada stigne prvi mjesečni izvještaj nakon stupanja na snagu odluke – kazao je Pobjedi glavni ekonomista Centralne banke dr Nikola Fabris.
Odluku o limitiranju kamata koja važi šest mjeseci Centralna banka je, podsjetimo, donijela na sjednici Savjeta 6. novembra ove godine, a ona je na snagu stupila sredinom novembra.
– Izvještaji na osnovu kojih Centralna banka Crne Gore determiniše poštovanje spomenutih ograničenja se dostavljaju na mjesečnom nivou, tako da obrasci za prvi izvještajni period još nijesu dostupni – kazao je Fabris u odgovoru na pitanje da li su banke uskladile visinu kamata sa odlukom CBCG o ograničavanju.
Fabris, međutim, napominje da će bez obzira i dok se čeka prvi izvještaj, Savjet Centralne banke reagovati ukoliko bi bilo kršenja odluke.
– U slučaju bilo kakvih kršenja odluke, Centralna banka će primijeniti sankcije – upozorava Fabris.
Glavni ekonomista Centralne banke kaže da građanima nije teško provjeriti da li je banka kod koje traže kredit uskladila kamate sa odlukom CBCG.
– Ukoliko je kamatna stopa na novoodobrene kredite viša od 15%, onda nije u skladu sa odlukom CBCG – kaže Fabris odgovarajući na pitanje na koji način građanin može prije potpisivanja ugovora o kreditu provjeriti da li mu je odobrena kamata u skladu sa odlukom CBCG.
Građanima, kaže on, savjetujemo da prije uzimanja kredita ozbiljno procijene da li će biti u mogućnosti da ga otplate.
– Uvijek prilikom analize građani treba da pođu od lošeg scenarija, npr. smanjenja prihoda u budućnosti. Prije odluke od koje banke će uzeti kredit, treba da uporede ponude više banaka – savjetuje Fabris i podsjeća da je odluka o limitiranju kamata koja je obligatornog karaktera obavezujuća za sve banke u sistemu.
Previsoke kamatne stope, koje su odobravale pojedine banke, predstavljale su, kaže Fabris, rizik da u roku dospjeća ne budu vraćene ukoliko banka nema dovoljno kapitala.
– Zbog toga je CBCG, vodeći prvenstveno računa o zaštiti interesa deponenata, vezala visinu kamatnih stopa za potreban kapital. U pitanju je rješenje koje postoji i u pojedinim zemljama članicama EU. CBCG nije administrativno ograničila visinu kamatnih stopa i za jedan broj banaka nije potreban dodatni kapital ukoliko žele da odobravaju visoke pasivne kamatne stope, pa čak i više od nivoa koji je postojao u trenutku donošenja ove odluke – ističe za Pobjedu Fabris.
Fabris: Nadamo se da ne ispaštaju oni koji nijesu klijenti banaka
Na pitanje Pobjede da li ima bojazni da banke odreaguju na najnoviju odluku tako što će iz ponude eliminisati kredite onima koji ne primaju platu preko njih, gdje su kamate bile znatno veće od limita, Fabris kaže da se nada da tako neće uraditi.
– Nadamo se da banke neće odreagovati na taj način, već da će nastaviti da odobravaju kredite po nižim kamatnim stopama – kaže glavni ekonomista.
On podsjeća da je Centralna banka nailazila na kredite odobravane preduzećima za nabavku opreme sa kamatama koje su išle i preko 20%.
– Malo je vjerovatno da ijedno preduzeće kroz legalan biznis može da otplati kamatnu stopu preko 20 odsto na godišnjem nivou. Po pravilu, takvi krediti se nijesu otplaćivali i onda je to uticalo, sa jedne strane, na rast loše aktive bankarskog sistema, a sa druge strane na blokiranje preduzeća i nemogućnost da nastavi sa normalnim poslovanjem. Evidentno je da kredit treba dati ili po nižoj kamatnoj stopi ili ga uopšte ne odobriti po ovakvim uslovima – objasnio je Fabris.
