Izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović ističe da se država emitovanjem obveznica na Montenegroberzi može zadužiti do 30 do 50 miliona eura, uz iste ili čak povoljnije finansijske uslove od onih koji važe na međunarodnom tržištu kapitala.
– U prilog afirmisanju trgovanja i emisije obveznica sigurno ide i donešena odluka CBCG u pogledu ograničavanja pasivnih kamatnih stopa na depozite do iznosa od 6 odsto na godišnjem nivou. Na ovaj način subjekti – fizička i pravna lica – oročenjem sredstava kod poslovnih banaka u Crnoj Gori mogu ostvariti maksimalni godišnji prinos do 6 odsto. No, ulaganjem u državne obveznice – koje po teoriji predstavljaju najsigurniji vid ulaganja – investitor može da ostvari nešto veće iznose prinosa, rekao je Maksimović u intervjuu Portalu Analitika.
Podsjetimo, Vlada je emitovala euroobveznice po prosječnoj kamatnoj stopi od 7,5 odsto. Prema Maksimovićevom mišljenju, jedan od načina oživljavanja tržišta kapitala je da se dio kapitala sadašnjih javnih preduzeća – koja se ne nalaze na berzanskim kotacijama – ponudi berzanskom tržištu.
– Prije same privatizacije treba „otvoriti“ i putem inicijalne prodaje (IPO) ponuditi tržištu određeni dio kapitala. Na taj način, makar dio kompanije postaje tržišni materijal, čime bi došlo do razvoja samog tržišta kapitala. Siguran sam da bi domaće tržište kapitala uspjelo da afirmiše i prikupi kupce za recimo Poštu Crne Gore ili, recimo, Aerodrome Crne Gore, smatra Maksimović.
ANALITIKA: Šta je po Vama ključni prioritet nove Vlade?
MAKSIMOVIĆ: Održavanje makroekonomske stabilnosti treba da bude ključni prioritet nove Vlade. Uzimajući u obzir nepovoljan makroekonomski ambijent na globalnom nivou – koji se sigurno neće promijeniti makar za polovinu mandata novoizabrane Vlade – zadaci koji budu pred njima postavljeni u pogledu vođenja ekonomske politike biće puni izazova i prepreka. Nadam se da će doći do određenih ekonomskih reformi koje su prijeko potrebne našem ekonomskom sistemu kako bi on dugoročno održao makroekonomsku sigurnost. Sagledavajući trenutni ambijent unutar finansijskog sistema Crne Gore, svakako da kao tržište, očekujemo uspostavljanje dobre saradnje i koordinacije sa Vladom Crne Gore.
ANALITIKA: Kako ste zadovoljni sa saradnjom sa Vladom u prethodnom periodu?
MAKSIMOVIĆ: Zadovoljni smo; tokom ove godine – moramo istaći – postignuti su dobri rezultati u pogledu komunikacije Vlade sa Montenegroberzom i sve je finiširano emisijom državnih obveznica vrijednih oko 6 miliona eura za otpremnine. Uspješno urađena emisija predstavlja veliki korak naprijed za naše tržište kapitala, jer smo njime dokazali da možemo da postajemo mjesto uspješnog prikupljanja kapitala. Istovremeno kroz kreiranje – emisiju obveznica širimo ponudu tržišta, odnosno povećavamo broj finansijskih instrumenta prisutnih na berzi.
ANALITIKA: Ranije ste pominjali mogućnost da se Vlada zadužuje na domaćem tržištu kapitala jer je to povoljnije. Možete li pojasniti tu ideju, zbog čega mislite da je povoljnije zaduženje na domaćem tržištu?
MAKSIMOVIĆ: Očekujem da će nam Vlada u narednom periodu pokloniti još veću pažnju prilikom ukazivanja potreba za zaduženjem na domaćem tržištu kapitala. Treba biti realan i objektivan u procjenjivanju sopstvenih kapaciteta, odnosno ne očekivati nemoguće – cjelokupno podmirenje potreba za nedostajućim novcem u budžetu zaduženjem na domaćoj berzi. Ipak smatram, da od godišnjeg iznosa zaduženja, domaće tržište kapitala ima mogućnost prikupljanja do 20 odsto ukupno predviđenog iznosa zaduženja. U prilog afirmisanju trgovanja i emisije obveznica, sigurno ide i donešena Odluka CBCG u pogledu ograničavanja pasivnih kamatnih stopa – na depozite do iznosa od 6 odsto na godišnjem nivou.
Na ovaj način fizička i pravna lica, oročenjem sredstava kod poslovnih banaka u Crnoj Gori, mogu ostvariti maksimalni godišnji prinos do 6 odsto, dok sa druge strane ulaganjem u državne obveznice – koje po teoriji predstavljaju najsigurniji vid ulaganja – investitor može da ostvari veće iznose prinosa. Ako posmatramo emisiju obveznica sa stanovišta države, potencijalno zaduženje uz godišnju kamatu od 6-7 odsto u trenutnom makroekonomskom okruženju predstavlja jeftin izvor finansiranja i sigurno značajno povoljniju kamatnu stopu – cijenu, u odnosnu na potencijalno ostvarenu putem zaduženja na međunarodnom tržištu ili sklapanjem kreditnih aranžmana.
ANALITIKA: Znači odluka o ograničavanju kamatnih stopa može pozitivno uticati na tržšite kapitala?
MAKSIMOVIĆ: Upravo tako. Odluka o ograničavanju kamatnih stopa na depozite može uticati i na povećanje tražnje za kupovinom akcija kompanija koje godišnje isplaćuju sigurni vid prihoda za akcionare u vidu isplate dividende. Za prošlu poslovnu godinu dividende su isplatile kompanije koje su uvrštene na zvaničnim listama Montenegroberze: Crnogorski Telekom, Crnogorski elektroprenosni sistem, Plantaže, Zetatrans i Jugopetrol.
Njihov dividendni prinos se kretao i preko 10 odsto, što investitorima daje opet dilemu – da li biti pasivan i oročavati sredstva u bankama po maksimalnih 6 odsto, ili ostvariti značajno veći prinos kroz dobijanje dividende ulaganjem na tržištu kapitala.
ANALITIKA: Ostaje problem likvidnosti tržišta kapitala?
MAKSIMOVIĆ: Da, glavni problem i dalje predstavlja likvidnost. Naime, iako postoji interesovanje – tražnja za kupovinu akcija najkvalitetnijih kompanija, do trgovine ne dolazi jer skoro da nema ponude po postojećim cijenama na tržištu. Smatram da je potrebno stvoriti mehanizam između banaka (kod kojih postoji velika količina založenih akcija), investicionih i državnih fondova i Berze, kojim bi omogućili povećanje likvidnosti ili kroz mogućnost „pozamljivanja“ akcija ili kroz uvođenje market-mejkera na tržištu. Svakako da je za uspostavljanje ovih mehanizama potrebna podrška Vlade Crne Gore.
ANALITIKA: Da li bi država što mogla preduzeti da se oživi tržište kapitala?
MAKSIMOVIĆ: Svjedoci smo procesa ukrupnjivanja kapitala ili likvidacije preduzeća, što za tržište daje negativne posledice u vidu smanjivanja broja finansijskih instrumenata – proizvoda. Time berza ne postaje tržište nego sredstvo za “gutanje” tržišta. Imajući u vidu da država još uvijek posjeduje vlasništvo u velikom broju akcionarskih društava, nadam se da će kroz aktivniju ulogu Vlade i saradnju sa tržištem, uspjeti da njihove hartije od vrijednosti transformiše u tržišne proizvode. Ovo posebno treba imati u vidu prilikom transformacije pojedinih državnih i javnih preduzeća, pri čemu, prije same privatizacije treba „otvoriti“ i putem inicijalne prodaje (IPO) ponuditi tržištu određeni dio kapitala. Na taj način, makar dio kompanije postaje tržišni materijal, čime bi došlo do razvoja samog tržišta kapitala. Siguran sam da bi domaće tržište kapitala uspjelo da afirmiše i prikupi kupce za recimo Poštu Crne Gore, Aerodrome Crne Gore…
ANALITIKA: Šta mislite o ideji da se uspješne privatne kompanije iz društva za ograničenom odgovornošču transformišu u – akcionarska društva?
MAKSIMOVIĆ:Vjerujem da je to odlična ideja. U tom smislu, poželjna bi bila i aktivna uloga Vlade ka afirmisanju privatnih kompanija, koje imaju visoke iznose godišnjih prihoda, osnovanih kao Društva sa ograničenom odgovornošću, ka transformaciji u akcionarska društva. Takođe, Berza može biti zanimljiva i kao mjesto prikupljanja kapitala kroz stvaranje akcionarskih društava i za mala i srednja preduzeća, koja svoje nezadovoljstvo skupim kreditima poslovnih banaka u Crnoj Gori iskazuju duži vremenski period. Ako ne dođe do prepoznavanja ovog interesa, ukrupnjenjem kapitala i likvidicijom kompanija, uz nestvaranje novih proizvoda, bojim se da nećemo, kao tržište, imati šta da ponudimo.
ANALITIKA: Naravno, uz dosljednu primjenu zakonskih rješenja…
MAKSIMOVIĆ: Tačno. Za dalji razvoj ili opstanak domaćeg tržišta kapitala, kao važni faktor biće i izmjena zakonske regulative kroz prilagođavanje i izmjene crnogorskog Zakona o hartijama od vrijednosti evropskim zakonima i MIFID regulativi. Očekujemo da će Vlada imati razumijevanja za prije svega trenutne kapacitete i karaktersitike tržišta i da ćemo uspjeti da uz obostranu saglasnost implementiramo evropske zakone u onoj mjeri koja je prihvatljiva za EU i za učesnike na tržištu, jer u bi u suprotnom uz dalje nepovoljne makroekonomske i finansijske tokove, regulativa dovela do postavljanja pitanja održivosti institucija prisutnih na tržištu.
izvor i foto: portalanalitika.me
