Odluka Centralne banke da na šest mjeseci ograniči kamate na 14, odnosno 15 odsto, ne odnosi se na mikrofinansijske institucije, kod kojih je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa 29,3 odsto. Od prvobitne namjere regulatora da MFI sektoru ograniči kamate na 20 odsto, o čemu se razgovaralo na jednoj od sjednica Udruženja banaka, odustalo se, s obrazloženjem da njihovi krediti u ukupnom portfoliju učestvuju sa jedva jednim procentom.
– Ova mjera je donijeta s ciljem da se privremeno popuni vakuum u postojećem regulatornom okviru, a obuhvatila je istim intenzitetom MFI i banke. Analiza je pokazala da su ekstremno visoke kamate prisutne kod MFI, ali je utvrđeno da je učešće njihove aktive svega 1,2 odsto ukupne, te da su na kraju trećeg kvartala imale svega 2,3 miliona eura nekvalitetnih kredita, što je 7,57 odsto njihovog kreditnog portfolija, odnosno 0,65 odsto ukupnih loših banaka – rečeno je „Danu” u CBCG, uz konstataciju da loši krediti kod MFI ne predstavljaju rizik za finansijsku stabilnost.
Ispada da je 11 banaka, koje su odobrile ukupno 1,9 milijardi eura kredita, od čega se 350 miliona eura ne vraća, uzdrmale stabilnost finansijskog sistema, koji je sada u vanrednom stanju i pod vanrednim mjerama. Od kredita koji se ne vraćaju najviše je dato kompanijama i nešto građanima. CBCG je odredila da maksimalna kamata za građane bude 15 odsto, a za kompanije 14 procenata, navodeći da su veće od tih kamata odobrene ove godine i to za deset odsto kredita datih građanima i 6,7 odsto kredita odobrenih kompanijama. Radi se zapravo o reprogramu loših kredita, i to onih koji su ove godine reprogramirani po treći put. Ova mjera, koju su banke mirno primile, jer ionako više nemaju namjeru da reprogramiraju te kredite, odvešće dužnike direktno u stečaj, odnosno prodaće založene nekretnine firmi i građana.
S druge strane, ograničenje kamate na štednju na šest procenata i te kako onespokojava banke. To će značiti da će dio štednje koja iznosi 1,9 milijardi, upravo zahvaljujući povoljnim kamatama, povući i plasirati na ulici. Tu odluku bankari su propratili komentarom da treba vidjeti vlasničku strukturu MFI, kojima mjere CBCG direktno idu na ruku.
Jedan od njih je vlasnik Prve banke Aco Đukanović, koji je preko svoje MFI Montenegro Investments kredit izbjegavao zabranu kreditiranja, koju je Prvoj izrekla Centralna banka 2008, a ukinula u februaru prošle godine. MIK je dozvolu za rad dobio 1. marta 2006, tri mjeseca nakon što je Đukanović za milion eura kupio prvi paket od 14 odsto akcija tadašnje Nikšićke, a potom Prve banke. Direktor MIK-a je Predrag Ćetković, a članovi uprave Tonči Ćurčija, Vesna Bogdanović i Vlado Duborija. Sjedište je u zgradi „Vektre” u Podgorici, a ima poslovnice u Nikšiću, Baru i Pljevljima. Na sajtu MIK-a se navodi da se formulari za pozajmicu mogu podići i u Prvoj banci, kao i sva obavještenja o mikrokreditima. Regulator finansijskog tržišta najavio je da će nastaviti sa praćenjem i analizom poslovanja ovih institucija, te shodno tome reagovati onda kada se identifikuje razvoj potencijalnih prijetnji za sistem.
– Smatramo da će se dugoročno rješenje ovog pitanja razmotriti u saradnji sa Vladom kreiranjem nekog oblika sistemskog ograničenja najveće ugovorne kamatne stope. Uporedna rješenja zemalja regiona, naročito zemalja u režimu fiksnog deviznog kursa, kao što su Hrvatska i Makedonija i zemlje EU su da je ovo pitanje riješeno, najčešće, Zakonom o obligacijama, preko definisanja najveće stope u ugovornim odnosima – navode iz CBCG, ističući da takvo rješenje obuhvata sve ugovorne odnose, a samim tim i MFI sektor. Očekuju, kako su kazali, takvo rješenje i u Crnoj Gori.
Limitiranje izaziva kontraefekat
Na sjednici Udruženja banaka početkom juna ove godine guverner Radoje Žugić je ocijenio da se mjere ograničavanja kamata uvode kako bi se ograničio rast nenaplativih kredita. Tada je kazao i da regulator neće pretjerano administrirati, te da im je cilj da saniraju ekstremne situacije.
– Banke nemaju zelenaške kamatne stope ali imaju snažan trend da riziko premija raste, kao i potražnja – rekao je Žugić, a bankari su se složili samo zato što je obećao da će im pomoći da naplate loše kredite uvođenjem takozvanog podgoričkog modela, gdje će CBCG biti medijator.
Milan Perović iz Prve banke tada je kazao da je Vlada iscrpila mehanizme da pospješi priliv novca.
– Nema mogućnosti da se garancije pretoče u jeftiniji novac, što bi se preslikavalo na jeftiniju ponudu – rekao je on, ističući da preferira stimulanse za banke.
Ispred NLB Montenegrobanke Darko Radunović je upozorio da su na rast kamata na štednju najviše uticale banke sa austrijskog tržišta i upozorio da bi se, ograničavanjem kamata na štednju, ,,pare mogle protjerati na ulicu”.
– Limitiranje kamatnih stopa može da ima neočekivane rezultate, jer nerezidenti ovdje drže depozite upravo zbog takve kamatne stope, a visoko rizični klijenti u uslovima limitiranja kamata neće uopšte moći da dobiju kredite, odnosno biće isključeni iz bankarskog sektora i otići će ne crno i nekontrolisano tržište – upozorio je Atila Korziks iz CKB-a.
Skup novac zbog rizika zemlje
Iz Alter modusa su kazali da je izuzimanje MFI iz mjera CBCG podsticaj da nastave snižavanje kamata u mjeri u kojoj im poslovne mogućnosti i objektivne okolnosti budu dozvoljavale.
– Na ovaj način možemo nastaviti permanentnu finansijsku inkluziju ljudi sa niskim primanjima u formalni finansijski sistem, što je osnovna misija našeg poslovanja – kazala je ,,Danu” koordinator sektora korporativnih komunikacija Jelena Damjanović Vidaković, ističući da ozbiljno shvataju preporuke CBCG i da su u protekla tri mjeseca ukinuli proviziju za obradu kredita i smanjili efektivnu kamatu u okviru mogućnosti. Pojasnila je da MFI u Crnoj Gori nemaju pravo prikupljanja i čuvanja depozita, koji, kako je kazala, predstavljaju najjeftiniji izvor finansiranja za komercijalne banke.
– Umjesto toga, MFI novac za kredite obezbjeđuju zaduživanjem na međunarodnom tržištu, po cijeni u koju je uračunat rizik zemlje iz koje dolazimo. Alter Modus koristi kredite Evropske banke za obnovu i razvoj, Njemačke razvojne banke i Evropskog fonda za jugoistočnu Evropu – navela je ona.
Koliki je rizik zemlje pokazuje podatak da se Crna Gora poslednji put zadužila po kamati koja je nešto manja od deset procenata.
dan.co.me
