Nekvalitetni krediti na kraju septembra iznosili su 350,5 miliona eura i porasli su za 15,2 miliona u odnosu na kraj juna, a nelikvidnost privrede predstavlja i dalje glavni problem koji doprinosi prolongiranju rokova i kašnjenju u naplati.
To je u razgovoru za „Vijesti“ ocijenio direktor sektora za kontrolu banaka u Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) Darko Bulatović.
Vrhovna monetarna institucija najavila je da priprema u saradnji sa Svjetskom bankom model za rješavanje problema loših kredita, za čiji rast su jedan od krivaca i visoke kamatne stope. CBCG je nedavno djelimično i privremeno ograničila kamate, koje i u toj instituciji nazivaju zelenaškim.
Nekvalitetni krediti su oni sa kojima se kasni u naplati iznad 90 dana. Dani kašnjenja nijesu jedini kriterijum kod klasifikacije kvalitetnih kredita, već se tu uključuju i kvalitet njihovog obezbjeđenja, finansijska snaga primarnih izvora otplate kredita… Na rast nekvalitetnih kredita uticalo je i ponovno preispitivanje kreditnog rizika banaka koje je dovelo do lošije klasifikacije kredita koja je povukla sa sobom i više novca za rezervacije za gubitke, kao i pad kreditne aktivnosti banaka.
“Od početka godine zabilježen je pad kreditne aktivnosti od oko 64 miliona eura ili 3,3 odsto, što je doprinijelo rastu nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima. Na kraju septembra njihovo učešće u ukupnim kreditima bilo je 18,53 odsto“, istakao je Bulatović.
U CBCG smatraju da je teško procijeniti hoće li se udio nekvalitetnih kredita do kraja godine povećati jer je poslovanje bankarskog sektora povezano sa kretanjem ekonomskog sistema kao cjeline.
“Prije svega, nepovoljni makroekonomski ambijent čija se prognoza rasta kreće od nešto preko jedan odsto do onih sa negativnim predznakom svakako neće povoljno uticati na stanje nekvalitetnih kredita na ukupnom nivou. Spirala nelikvidnosti bi se mogla u određenom opsegu prenijeti na privredne subjekte i sektor stanovništva koji su do sada uredno izvršavali svoje obaveze po osnovu kreditnih zaduženja.
Eventualan rast stope nezaposlenosti i najavljeno povećanje poreskih opterećenja kroz rast PDV-a su dodatni elementi koji mogu ugroziti naplatu potraživanja i u krajnjoj instanci uticati na rast nekvalitetnih kredita”, naglasio je Bulatović.
Bulatović je dodao da dosadašnja praksa poslovnih banaka koja se ogledala kroz transfer problematičnih potraživanja na matične banke i faktoring kompanije može povoljno uticati na pad nivoa nekvalitetnih kredita.
“Postoje najave ulaska drugih bankarskih grupacija na naše tržište kroz kupovinu domaćih banaka, što bi moglo imati pozitivne efekte po osnovu rasta kreditnih aktivnosti i priliv svježeg kapitala”, kazao je Bulatović.
Kada se sagledaju svi faktori koji su na kraju septembra uticali na nekvalitetne kredite, prema mišljenju Bulatovića, ne treba očekivati veće promjene do kraja godine osim u slučaju da banke problematični dio iz kreditnog portfolija prodaju matičnim bankama ili faktoring kompanijama.
Prema podacima CBCG tokom ove godine banke nijesu loše plasmane izmještale matičnim bankama i faktoring kompanijama.
“Neke od banaka u sistemu su najavile takvu mogućnost, ali još uvijek nije došlo do realizacije”, rekao je Bulatović.
Kasne plate, pa i vraćanje rata
U Hipo Alpe Adria banci i Erste banci loši plasmani kod privrede su u sektoru građevine, a kada se radi o građanima imaju problem sa zaposlenima u određenim preduzećima koja loše posluju pa zbog neredovnih zarada kasne sa otplatom kredita.
Direktor službe komunikacija u Erste banci Dragana Crvenica rekla je da bi rješenju problema nekvalitetnih kredita doprinijelo poboljšanje likvidnosti u realnom sektoru, rast stranih investicija, zakonsko regulisanje rokova plaćanja između privrednih subjekata, stimulativno djelovanje na mali i srednji biznis, posebno u proizvodnji.
“Poboljšanje poslovne klime i nove ideje u privredi, posebno u proizvodnom sektoru, ključne su za dugoročnu perspektivu”, istakla je Crvenica, dodajući da smatraju da privremene mjere CBCG o ograničavanju kamatnih stopa neće u značajnoj mjeri uticati na smanjenje loših kredita. Direktor Sektora za korporativne komunikacije Hipo Alpe Adria banke Željka Radulović ocijenila je da bi stimulativne mjere u proizvodnji i razvojnim granama uticale na smanjenje loših kredita jer bi zdrava preduzeća sa profitabilnim projektima mogla da izmiruju obaveze bankama.
“Napredak privrede i njen oporavak bi ubuduće smanjio učešće loših kredita, jer bi firme bile u stanju da servisiraju obaveze prema bankama”, istakla je Radulović.
Problematični sektori građevinarstva i trgovine
Direktor sektora za upravljanje poslovnim odnosom sa korporativnim klijentima u Prvoj banci Jelena Radenović saopštila je da privremene mjere CBCG koje se odnose na ograničavanje kamatnih stopa neće konkretno uticati na pojedinačno rješavanje problema loših kredita. Ali, kako ona smatra, moguće da će biti povećana kreditna aktivnost i da će se time procentualno smanjiti učešće nekvalitetnih kredita u ukupnom portfoliju.
Radenović je rekla da u strukturi loših kredita odobrenih privredi najveći dio se odnosi na sektor trgovine, zatim građevinarstva, transporta, skladištenja, komunikacija i sektor finansija.
“Značajno manja je koncentracija kredita u sektoru administracije i drugih javnih usluga, rudarsvu i poljoprivredi“, rekla je Radenović, dodajući da su kod sektora stanovništva problematični gotovinsko-nenamjenski krediti i stambeni krediti.
Ona je rekla da će novi propisi CBCG doprinijeti rasterećenju banaka u dijelu smanjenja rezervacija za kreditne gubitke.
“Taj model na kojem su radili predstavnici Svjetske banke, Ministarstva finansija i CBCG predstavlja osnov za rješavanje i smanjenje nekvalitetnih kredita”, navela je Radenović. (vijesti.me)
