Privredna komora podržava mjere Centralne banke

Dodajte komentar

Privredna komora već duže vrijeme upozorava na neodrživost stanja povećane nelikvidnosti i rasta dugova pojedinih segmenata privrede, kazao je ,,Danu” potpredsjednik PKCG Ivan Saveljić.

– Ovaj trend sve više ugrožava poslovanje zdravog dijela privrede i onemogućava realno sagledavanje stanja crnogorske ekonomije kao preduslova za postavljanje mjera za njeno ozdravljenje. Iz tog razloga podržavamo sve mjere Centralne banke koje su usmjerene na identifikovanje problema i osmišljavanje adekvatnih rješenja koja će doprinijeti poboljšanju poslovnog ambijenta – kazao je on.

Saveljić ističe da predložena mjera uvođenja automatskog stečaja, kao i ranije donesena mjera o objavljivanju spiska privrednih društava koji imaju dospjele a neplaćene obaveze u dužem vremenskom periodu, predstavljaju samo početne korake u uvođenje više reda i transparentnosti u ovoj oblasti.

– Drugi društveni subjekti, od zakonodavaca, izvršne vlasti i sudske vlasti moraju donijeti niz novih propisa i mjera, i omogućiti i organizovati daleko bržu primjenu postojećih zakonskih rješenja kada je efikasno funkcionisanje privrede u pitanju – ističe Saveljić.

Smatra da za takav okvir poslovanja postoje brojna pozitivna iskustva, kako zemalja EU, tako i zemalja okruženja, koja bi se, smatra, mogla primijeniti i u Crnoj Gori.

Za predlog regultora da Vlada odredi visinu kamata u finansijskim institucijama, kao mjeru koju već duže vrijeme najavljuje, s ciljem da se spriječi ustaljena pojava visokih kamata koje zalaze u zonu zelenašenja kod poslovnih banaka i mikrokreditnih organizacija Saveljić je kazao da, iako regulator već duže vrijeme najavljuje mjere, ali da javnost i privreda nije upoznata koji je to nivo kamata koje se smatraju zelenaškim, kao i koji efekti se očekuju od te mjere.

– Činjenica je da se nakon pojave krize došlo do situacije naglog pada kreditnih aktivnosti, smanjenja kapitala banaka i usled povećanja kreditnog rizika i priliva stranih investicija povećanja kamatnih stopa na kredite. Istraživanjem situacije u regionu u ovoj oblasti dolazimo do zaključka da je i u okolnim zemljama stanje veoma slično, makar kada se radi o komercijalnom bankarstvu – kazao je on.

Ističe da nijedna od mjera koje su primijenjene na ove ekonomije i pokušaji da se na konzistentan način trasira put kojim bi se prevazišao nastali jaz između neophodnog pokretanja ciklusa ekonomskog oporavka, koji mora biti potpomognut svježim kapitalom i povećanom potrošnjom, nije urodila plodom.

Zabrinjavajući minusi u bankama

Kod preporuke Vladi Crne Gore u vezi sa predlogom za ograničenje najveće kamatne stope, Saveljić ne vidi mehanizme koji bi primorali banke na neke buduće smanjene kamatne stope.

– Valjda se radi samo o ekstremno visokim – dakle jednom relativno malom segmentu bankarskih plasmana, koji se primjenjuju na kredite koji su u zoni visokog rizika, jer je logična pretpostavka da se tu radilo o takvoj vrsti zajmova. Vjerovatno će banke reagovati na način da jednostavno prestanu da kreditiraju ovaj segment svog poslovanja – smatra on.

Kako je kazao, značajan je predlog Savjeta regulatora za donošenje strategije privrednog razvoja, usvajanje preporuka Vladi CG za ekonomsku politiku u 2013, kao i konstatacija o rastu nelikvidne aktive i kredita u kašnjenju sa otplatom.

– Navedeno pogoršanje finansijskog rezultata banaka i smanjenje njihovog kapitala zvuči zabrinjavajuće u trenutku kada je privredi više nego ikad do sada neophodna bankarska podrška – kazao je on.

dan.co.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *