U susretu Međunarodnom Danu štednje koji se bliži, a u cilju promovisanja svog istraživanja pod nazivom “Štedni barometar”, Erste grupa je pripremila i prikladno saopštenje koje prenosimo u cjelosti.
Za naše čitaoce je vrlo zanimljivo da je ove godine i Crna Gora po prvi put uvrštena u istraživanje, koje je dalo nekoliko zanimljivih zaključaka. Na primjer, Crnogorci su, među 12 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, u samom vrhu kad je u pitanju procenat ljudi koji ne štedi, kao i prema procentu ljudi koji često potroši više nego planira. Takođe, najradije bismo se, među ispitivanim nacijama, zaduživali za putovanja, odjeću i cipele.
Detaljno istraživanje možete pogledati ovdje.
Više od polovine stanovnika centralne i istočne Evrope štedi novac ali strahuje zbog inflacije
Posljednji Štedni barometar Erste grupe za CEE, objavljen danas, pokazuje da je štednja novca važna za više od tri četvrtine građana CEE.
– “U poređenju sa prethodnim godinama, značaj koji ljudi pridaju štednji novca je znatno porastao kod većine stanovnika regiona. To je dobra vijest jer ide u prilog niskoj zaduženosti domaćinstava, a takođe pomaže u jačanju likvidnosti finansijskog sektora”, kazao je Martin Škopek, rukovodilac sektora stanovništva u Erste grupi. Svaka druga osoba u CEE ima naviku da redovno stavlja novac „na stranu“. Dvije trećine Čeha, Slovaka, Mađara, Rumuna, Hrvata i Srba štedi čim imaju viška gotovine.
Većina građana koji su intervjuisani u okviru istraživanja kaže da štedi kako bi obezbijedila finansijsku potporu, penzije, kupovinu kuće/stana ili renoviranje. Poljaci i Slovaci su regionalni šampioni u štednji odvajajući na stranu 15%, respektivno 12% mjesečnog neto prihoda, a slijede ih Austrijanci, Njemci i Česi sa 9%. Poređenja radi, prema podacima za prvu polovinu 2012 godine, Britanci štede samo 7%, iako im je nivo prihoda uglavnom ostao stabilan.
Štednje knjižice i stambene štedionice su najpopularniji proizvodi
Austrijanci i Česi, izgleda, nijesu mnogo impresionirani činjenicom da njihove vlade u okviru mjera štednje znatno smanjuju subvencije za stambene štedionice.
Kao rezultat toga, 67% Austrijanaca i više od polovine Čeha štediša ostaju vjerni svojim stambenim štedionicama. Ipak, tri četvrtine štediša u CEE brine da će lokalne valute izgubiti na vrijednosti i da će na taj štednja novca biti manje isplativa u budućnosti. Gotovo tri četvrtine Poljaka, Austrijanaca i Njemaca je zabrinuto zbog visoke inflacije i smanjenja kupovne moći.
Niska stopa zadovoljstva trenutnim nivoima štednje u CEE u poređenju sa Austrijom i Njemačkom
Samo 20 do 30% građana CEE je zadovoljno iznosom novca koji je trenutno u mogućnosti da uštedi, u poređenju sa više od polovine u Austriji i Njemačkoj. Najmanje su zadovoljni Ukrajinci, a zatim Srbi i Mađari. Ova percepcija je
srazmjerna finansijskoj situaciji ispitanika. Dok većina Austrijanaca i Njemaca smatra da je njihova finansijska situacija prilično dobra, svega 16% stanovnika u CEE su zadovoljni svojim finansijskim stanjem. Oko 40% njih opisuje situaciju izrazom: „onako“.
U nominalnim iznosima, Njemci su na čelu liste (178 EUR mjesečne ušteđevine), a slijede ih Austrijanci (164 EUR), Poljaci (90 EUR), Slovaci (83 EUR) i Česi (78 EUR). Barometar otkriva veliki jaz u odnosu na Mađare, Ukrajince, Srbe, Hrvate, Crnogorce i Rumune koji stavljaju na stranu manje od 50 EUR mjesečno.
Srednjoročno, više od polovine Čeha, Slovaka, Mađara, Rumuna, Hrvata i Srba vjeruje da će za pet godina štedjeti više ili jednako kao danas. Četvrtina Britanaca je kazala da je manje vjerovatno da će štedjeti u trećem kvartalu 2012, a skoro polovina (49%) ispitanika rekla je da se iznos neće promijeniti.2 Trenutno, 8 od 10 Srba, Rumuna i Mađara se osjećaju lično pogođenim negativnom ekonomskom situacijom u svojim državama, dok je manje od polovine Čeha i Austrijanaca osjetilo uticaj globalne finansijske krize.
Većina stanovnika CEE bi se zadužila samo za kupovinu stana ili kuće
“Više od polovine stanovnika u CEE kaže da je veoma pažljiva prilikom ulaska u dugovanja. Većina bi to uradila samo ako bi kupila stan ili kuću i to tako što bi ili uzeli kredit od banke ili pozajmili od familije”, objašnjava Škopek.
Ipak, nedostatak novca ne znači i odustajanje od nekih običaja. Gotovo trećina Poljaka kaže da bi uzela kredit ili platila u ratama organizaciju vjenčanja.
Od banaka se očekuje da brinu o finansijskoj edukaciji
Više od polovine osoba koje su odgovarale na postavljena pitanja u svih 12 zemalja u kojima je studija sprovedena, osjeća da nema dovoljno informacija o finansijskim temama. Gotovo dvije trećine Čeha i Slovaka smatra da djecu treba učiti odnosu prema novcu najkasnije u osnovnoj školi. Velika većina ljudi u CEE želi biti bolje informisana o ekonomiji i o finansijama uopšte. Svaki drugi Rumun smatra da je veoma važno uključivanje banaka u finansijsku edukaciju kako odraslih tako i djece. Gotovo 90% svih ispitanika smatra da banke treba da ponude odraslima priliku da unaprijede svoja znanja o finansijskim i o ekonomskim temama.
Bankar.me
