Letonija postaje jedan od najvažnijih centara ofšor bankarstva, posebno za Rusiju i ostale države nastale raspadom Sovjetskog saveza.
Eksteritorijalni fondovi, koji su „napustili“ krizom pogođeni Kipar, doveli su do naglog povećanja bankovnih depozita u Letoniji, pokazuju najnovija istraživanja.
Inostrani bankovni depoziti u Letoniji „porasli“ su u posljednje dvije godine za 25 odsto i sada čine gotovo 50 odsto ukupnih pologa u letonskim bankama.
Uz tradicionalne partnere, kao što su Rusija i bivše sovjetske republike, koje Letoniju vide kao izlaz na tržište EU, istraživanja pokazuju da je u toku posljednih godinu dana vidljiv sve veći odliv novca iz krizom pogođenih kiparskih u letonske banke.
Štedni ulozi stranaca čine gotovo 50 odsto svih bankovnih depozita, a ulažu podjednako i preduzeća kao i bogati pojedinci. Blizina Rusije i činjenica da je u Letoniji upotreba ruskog jezika veoma „raširena“ čini tu zemlju veoma atraktivnom u bankarskom smislu – navode agencije.
Regulatorna tijela budno paze na razvoj događaja u Letoniji, koja bi 2014. godine trebalo da postane nova članica evrozone. Bankovni sektor u toj zemlji prolazio je prije četiri godine kroz tešku krizu, a neke od banaka su se nalazile pod istragom zbog navodnog pranja novca.
Optužbe o pranju novca ponovo su aktualizovane ovog mjeseca, kada je tužilaštvo pokrenulo istražne radnje da bi se utvrdilo da li su neke banke poslovale sa novcem koji vuče porijeklo iz poreznih prevara u Rusiji.
Izvori u EU ističu da je Letonija znatno unaprijedila nadzor banaka i da zemlja privlači bankovna ulaganja kao kapija za ulaz na evropsko tržište.
Portparol letonske asocijacije komercijalnih banaka Baiba Melnace izjavila je da su prisutni znakovi da se novac i poslovna ulaganja sve više sele sa Kipra u Letoniju – navodi Rojters.
Podaci letonske Komisije za finansije i kapitalna tržišta pokazuju da je u posljednje dvije godine zabilježen pad domaćih uloga, a da su strani depoziti porasli za 25 odsto na rekordnih 8,3 milijarde evra.
U isto vrijeme, strani depoziti u kiparskim bankama pali su za više od dvije milijarde evra, što se tumači krahom grčke ekonomije, koja je bila glavni ulagač u kiparski bankovni sektor. (capital.ba)
