Guverner Centralne banke Radoje Žugić na Dan štednje, odnosno zadnjeg dana oktobra, trebalo bi, kako saznaje Pobjeda, da saopšti privremene mjere kojima će ograničiti, odnosno limitirati ekstremno visoke kamatne stope, shodno zaključku Savjeta ove institucije iz juna ove godine. Među mjerama Centralne banke biće i preporuke Vladi za izmjenu Zakona o obligacionim odnosima, što bi takođe trebalo da ima efekta na cijenu novca.
Savjet Centralne banke u junu ove godine zaključio je, podsjetimo, da su kamate u Crnoj Gori visoke i da ima prostora za njihovo smanjenje. Savjet CBCG je početkom juna posebnim zaključkom obavezao banke i MFI da razmotre postojanje ekstremno visokih kamata i da ih eliminišu.
Zelene kamate
– Ukoliko ovaj zaključak banke i MFI ne realizuju, Centralna banka će u posljednjem kvartalu ove godine donijeti privremenu regulativu, kojom će propisati maksimalno dozvoljene kamatne stope – upozoreno je u saopštenju koje je medijima početkom juna proslijeđeno nakon sjednice Savjeta, kojoj je predsjedavao guverner Radoje Žugić.
Bankama čije kamate, recimo na kartice, prelaze i 20 odsto i mikrofinansijskim institucijama koje zaračunavaju i preko 30 odsto Savjet Centralne banke je tada sugerisao da same smanje ekstremno visoke kamatne stope. Ukoliko to ne urade, iz CBCG je poručeno da će to oni limitirati. Krajem septembra bankama, koje su u startu podržale inicijativu CBCG, istekao je rok od tri mjeseca da same sagledaju stanje i odrede se. Očekivalo se da će oko limitiranja kamata biti održan sastanak guvernera sa bankarima, ali je on izostao. Komunikacija sa Udruženjem banaka oko ovog pitanja ipak nije izostala, tako da i bankari očekuju da guverner izađe sa setom mjera.
Na koliko će privremeno biti limitirane ekstremno visoke aktivne, odnosno kamate na kredite i pasivne, odnosno kamate na štednju nijesmo uspjeli da saznamo. Upućeniji smatraju da ekstremno visoka kamata na štednju ne bi trebalo da prelazi šest odsto. No, da li će Centralna banka na taj način limitirati kamate, ostaje da se vidi zadnjeg dana oktobra. Izvjesno je, međutim, da su postojeće kamate na štednju koje se kreću 6,5, sedam ili osam odsto neodržive. Ocjena je da tako visoke kamate predstavljaju nelojalnu konkurenciju i mogu ugroziti i samu štednju. Nesumnjivo je da dok ne padnu kamate na štednju ne može se očekivati ni značajno smanjenje na kredite.
Popravljanje likvidnosti
Centralna banka, kako kažu Pobjedini izvori, neće dozvoliti da se visokim kamatama popravlja likvidnost. Banke i MFI koje budu držale visoke kamate biće kažnjavane, moraće, najvjerovatnije, da izdvoje novi kapital kako bi smanjile rizik.
Da se Centralna banka u junu nije šalila sa upozorenjem da se smanje ekstremno visoke kamate pokazao je guverner krajem septembra, kada je na otvaranju nove poslovne zgrade banke Societe Generale Montenegro javno saopštio da zahtjev Centralne banke da se smanje ekstremno visoke kamatne stope nije pogodbena aktivnost već stvarni zahtjev za očuvanje finansijske stabilnosti
– Centralna banka aktivno radi na realizaciji zaključaka Savjeta iz jula ove godine, koji je podržao i bankarski sektor, o saniranju problema ekstremno visokih kamatnih stopa koje postoje u našem sistemu. Smatramo da ova (na)mjera CBCG nije pogodbena aktivnost u ovom trenutku, već stvarni zahtjev u pravcu očuvanja finansijske stabilnosti u četvrtoj godini zaredom uticaja finansijske krize. Ali, napominjem, i uz vođenje računa o očuvanju stabilnog i otvorenog tržišta i principa zdrave konkurencije i dobre bankarske prakse – kazao je guverner na svečanosti krajem septembra.
On je tada najavio i da CBCG aktivno radi i na kreiranju rješenja za problem visokog učešća loših kredita, kao ključne ranjivosti bankarskog sektora. On je podsjetio da Centralnoj banci u tom poslu pomaže Svjetska banka koja joj pruža tehničku podršku.
Ukupni krediti kod 11 banaka, po posljednjim podacima, su vrijednosti oko 1,9 milijardi eura. Kod crnogorskih banaka, kao obezbjeđenje za ukupne kredite, založene su nekretnine vrijedne 9,6 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke sa kraja avgusta ove godine.
Nekvalitetni krediti
Iz Centralne banke Pobjedi su prije desetak dana saopštili da su u Crnoj Gori na kraju avgusta, prema preliminarnim podacima, nekvalitetni krediti (kategiorija C,D,E) iznosili 342,7 miliona eura ili 17,99% ukupnih kredita. Sa koliko kolaterala su obezbijeđeni ovi nekvalitetni krediti u CBCG nemaju podataka.
Bez odgovora je ostalo i pitanje koliko nekvalitetnih kredita ima pojedinačno kod svake od 11 banaka.
– Sve banke u sistemu imaju nekvalitetne kredite, ali njihova izloženost značajno varira i odslikava u jednom dijelu i kvalitet poslovne politike i procjene rizika ovih banaka. Tako da u sistemu imamo banke kod kojih je iznos nekvalitetnih kredita marginalan, kao i onih kod kojih iznos i tretiranje nekvalitetnih kredita predstavlja veći izazov – saopštili su iz CBCG.
Banke su, ističu u Centralnoj banci, uz pomoć majki banaka iščistile bilanse u prethodnom periodu.
– U proteklom periodu banke su napravile napor (uz pomoć njihovih majki banaka) da iščiste bilanse, što je imalo za posljedicu značajno smanjenje nekvalitetnih kredita, popravljanje finansijskog rezultata i smanjenje rizika finansijske stabilnosti bankarskog sistema Crne Gore – saopšteno je Pobjedi iz CBCG.
Banke u Crnoj Gori svojim majkama, odnosno vlasnicima u inostranstvu prodale su do kraja 2011. godine oko 596,84 miliona eura nekvalitetnih kredita.
pobjeda.me
