Predstavnici više regionalnih nevladinih organizacija, koje se bave pitanjima energetike i zaštite životne sredine, tražilo je od ministra ekonomije Vladimira Kavarića, koji predsjedava Ministarskim savjetom Energetske zajednice Jugoistočne Evrope da na današnjoj sjednici tog tijela odloži usvajanje nacrta regionalne energetske strategije.
Oglaganje usvajanja tražili su i predstavnici četiri najveće parlamentarne grupe u Evropskom parlamentu od evropskog komesara za energetiku Gintera Etingera, nezadovoljni jer strategija koju je pripremila Energetska zajednica nije prošla javnu raspravu.
U pismu poslanika Evropskog parlamenta, u koje su “Vijesti” imale uvid, navodi se da su raniji apeli Evropske komisije doprinijeli da Zajednica poveća javnost svoga rada, ali i ocjenjuju da je taj napredak više formalne prirode.
“Zahtjevi nevladinog sektora nijesu ispravno procijenjeni niti propisno primijenjeni. Vjerujemo da Sekretarijat zajednice i Ministarski savjet nijesu u potpunosti ispunili njihove obaveze u skladu sa Arhuskom konvencijom o javnom učešću u donošenju odluka u pravnim i pitanjima zaštite životne sredine”, navodi se u pismu, između ostalih i Eduarda Kukana i Jelka Kacina.
Organizacije SEE Change Net, CEE bankwatch Network i SEENET smatraju da se taj dokument ne smije usvojiti zbog nedovoljne transparentnosti i nedostatka kvalitetne javne rasprave, ali i zbog štetnosti za zemlje regiona.
Oni upozoravaju da desetine miliona građana regiona nije imalo priliku da saznaju šta je zapravo predviđeno strategijom, kada će planirani projekti doći na naplatu kroz poskupljenje cijena i poreza.
Potrebno je, prema njihovom mišljenju, da Savjet ministara usvoji odluku kojom će biti obezbijeđeno adekvatno finansiranje i realizacija strateške procjene uticaja na životnu sredinu, prije nego što finalna verzija regionalne energetske strategije bude stavljena na usvajanje.
U pismu se tvrdi da nacrt strategije nije ispunio uslove iz tzv. Arhuske konvencije, koja predviđa da takvi dokumenti prije usvajanja moraju proći javnu raspravu u kojoj bi sve zainteresovane strane mogle da saopšte svoje stavove i prigovore.
“Ministarski savjet nije ispunio tu obavezu”, navodi se u pismu i dodaje da je to pitanje izazvalo veliku zabrinutost velike grupacije u Evropskom parlamentu te da svi oni traže odlaganje usvajanje strategije predviđeno za danas.
Povodom zahtjeva grupe NVO, oglasio se i crnogorski Green home, upozoravajući da je u pitanju prioritetna oblast za koju se predviđaju investicije od 45 milijardi eura u narednih osam godina.
Koordinatorka Green homea Nataša Kovačević kazala je da nacrt strategije ne sadrži stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, što je veliki propust. Ta NVO, zajedno sa Svjetskim fondom za prirodu WWF, uputila je pismo Kavariću u kome su izrazili zabrinutost povodom predloženog nacrta strategije, i zbog povećanja emisije ugljen–dioksida, postavljanja energetske efikasnosti na niskom nivou prioriteta, kao i pitanja tehničkih i komercijalnih gubitaka u energetskim sistemima.
Iz Ministarstva ekonomije “Vijestima” je juče rečeno da su dobili dopise grupe NVO te da će se o tome raspravljati na današnjoj sjednici Ministarskog savjeta. Oni nijesu nagovijestili kakav će stav donijeti povodom zahtjeva da se odloži usvajanje strategije, uz poruku da je “Crna Gora na stanovištu da se sve dimenzije razvoja energetike moraju uskladiti sa najboljom praksom”, što je, kako su naveli, osnova postojanja Energetske zajednice.
Ni riječ o korupciji u projektima
U pismu članova Evropskog parlamenta komesarima EK tvrdi se da u nacrtu strategije nijednom nije pomenuto pitanje korupcije i transparentnosti procesa kao problema kada su veliki projekti u pitanju, kao ni tenderski i pravila za dodjelu koncesija, “iako su se zemlje Balkana suočavale sa tim izazovima u sektoru energetike”.
Strategija, kako su ocijenilii, nije dovoljno uzela u obzir ni emisiju štetnih gasova, dok je i energetska efikasnost zavrijedila malu pažnju autora.
“Iako tehnički i komercijalni gubici u regionalnim sistemima čine od 15 do 35 odsto ukupne energetske potrošnje, to pitanje nije istaknuto”, upozoravaju parlamentarci i dodaju da kriterijumi za prioritetne projekte stavljaju u nepovoljan položaj obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost.
Oni smatraju da Energetska zajednica ne bi trebalo da podstiče zemlje regiona na izvoz električne energije u EU, jer će se u tom slučaju suočiti sa manjkom za vlastite potrebe.
Da standardi EU vezani za životnu sredinu i javnost procesa moraju biti jasno naznačeni u principima i sadržaju strategije tražili su i od evropskih komesara za proširenje i životnu sredinu Štefana Filea i Janeza Potočnika.
vijesti.me
