Radnici koji nijesu zaposleni za stalno ne mogu da podignu kredit u bankama, u šta su se uvjerili reporteri ,,Dana”. U većini banaka je potencijalni klijent sa ugovorom na određeno vrijeme, solidnim primanjima, polisom životnog osiguranja i mogućnošću obezbjeđivanja kredita hipotekom odbijen uz sledeće obrazloženje: bez ugovora o stalnom zaposlenju nijeste bonitetan klijent.
U većini banaka kazali su da se na visinu plate može odobriti kratkoročna pozajmica, koja se mora vratiti mjesec prije isteka ugovora o radu, pa su oni sa kraćim ugovorima u potpunosti otpisani kod banaka.
Izmjene Zakona o radu koje su omogućile poslodavcima da zapošljavaju radnike na određeno vrijeme i da produžavaju ugovore u nedogled utvrđene su u socijalnom dijalogu čiji su akteri Vlada, Unija poslodavaca i Unija slobodnih sindikata. Niko od njih nije htio da odgovori na pitanja „Dana” vezana za probleme sa kojima se kod banaka susreće skoro polovina zaposlenih građani koje su usrećili tom zakonskom izmjenom. Njima nije ostalo drugo nego da koriste usluge mikrofinansijskih kreditnih institucija, uz kamatne stope koje se kreću od 30 do 40 odsto, ili da novac pozajmljuju kod kamataša po još strožim uslovima i pod prijetnjom za bezbjednost.
–Nakon usvajanja novog zakona o radu, položaj zaposlenih se pogoršava, počev od disciplinskog postupka koji je omogućio da radnici mogu da dobiju otkaz bez posebnih objašnjenja, a problem je i taj rad na određeno u nedogled, koji utiče na garanciju za kredite kod banaka – kazao je ,,Danu” Veselin Vujanović iz Udruženog sindikata državnih institucija.
Ističe da se na takav način teško ili skoro nikako ne može dobiti adekvatan kredit za rješavanje stambenih potreba ili bilo koja druga vrsta kredita, usled politike banaka da se zaštite u slučaju da se nekom od klijenata ne produži radni ugovor. Istakao je da je taj sindikat sklopio ugovor sa Prvom bankom za kupovinu građevinskog materijala, za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u članicama tog sindikata.
– Neka banke same procijene da li je bolje odobriti kredit i sa malo većim rizikom nego da sredstva budu pasivna – kazao je on, uz napomenu da su odredbe takvog stanja zaposlenih nove i najavu da će taj sindikat nastojati da se stanje promijeni u korist radnika.
Ipak, izvršni direktor Atlas banke Mihailo Banjević smatra da nijesu sve banke toliko rigorozne u kreditiranju klijenata koji nemaju rješenje o stalnom zaposlenju iako su u radnom odnosu.
–Ne može se generalno posmatrati. Samo da podsjetim, ukoliko poslodavac hoće nekoga da zaposli, pa da obnovi sa njim ugovor, između dva ugovora treba da prođe 60 dana, ali nijedna firma to ne radi, već istog radnika zapošljava dan ili dva kasnije, što nije prepreka za kredit – kazao je Banjević, ističući da ta banka kreditira i ugovorce.
Kreditna politika banaka pooštrena je u odnosu na period kreditnog buma, a prema podacima Centralne banke, najveće promjene desile su u pogledu smanjenja plasmana građanima, smatra ekonomski analitičar Siniša Lekić.
–Činjenica je da više od polovine zaposlenih u Crnoj Gori čini državna administracija zaposlena za stalno, dok su zaposleni u privatnim kompanijama u nepovoljnijem položaju, izuzimajući one koje imaju poslovne aranžmane sa pojedinim bankama – kazao je Lekić.
On dodaje da banke treba da razmisle o promjeni poslovne politike u odnosu na građane.
–Banke su do sada tražile rješenja o stalnom zaposlenju, što je sada sve teže naći, pa je potrebno da banke imaju razumijevanja za takve klijente – kazao je on, uz ocjenu da bi banke trebalo da pokažu fleksibilnost i kod naplate kredita, i to promjenom ugovora i određenim grejs periodom za servisiranje duga.
Vlada garantuje za tajkune, a ne za građane
Lekić smatra da bi Udruženje banaka i CBCG morali da rade na pojednostavljenju uslova za dobijanje kredita i uvođenju jedinstvene procedure.
–Mladi radnici, nažalost, ne mogu da se obrate Vladi za garanciju, poput KAP-a, Željezare i drugih kompanija koje nijesu imale problema kod zaduživanja, jer im je Vlada, kupujući socijalni mir, olako izdavala garancije, a sada putem raznih taksa i povećanja javnog duga otplaćjuje te sumnjive zajmove – rekao je on.
