Najveća crnogorska mikrokredtina finansijska institucija “Alter Modus” je za privh devet mjeseci ove godine realizovala preko 5 hiljada kredita, vrijednih 9 miliona eura, što je oko 13 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine, kazao je u razgovoru za portal Bankar.me izvršni direktor te kompanije Luka Đurović. Uprkos ekonomskoj krizi, Alter Modus je uspio da adekvatnim prilagođavanjima očuva nesmetano pružanje usluga svojim klijentima, dok će planovi za rast distribucije donijeti i dodatna zapošljavanja, nadaju se u kompaniji koja već broji 97 radnika.
BANKAR.ME: Alter Modus već 15 godina posluje na crnogorskom tržištu. Kakva su bila Vaša iskustva kada ste počeli sa radom i kako danas ocjenjujete tu odluku? Da li smatrate da i dalje na pravi način realizujete svoju misiju i poslovne strategije?
ĐUROVIĆ: Alter Modus je osnovan 1997. godine kao nevladina organizacija, sa ciljem pružanja podrške pripadnicima zapostavljenih kategorija stanovništva, kako bi povećali njihovu ekonomsku samostalnost. Sprovođenje mikrokreditnog programa počelo je u jesen 1999. godine, po ugledu na sličan projekat koji je u to vrijeme razvijala Svjetska banka u Bosni i Hercegovini. Cilj nam je bio pružanje finansijskih usluga u vidu mikrokredita malim preduzetnicima u Crnoj Gori, koji zbog svoje rizičnosti imaju otežan i ograničen pristup bankama kao izvorima finansiranja. Kada se danas osvrnemo na naše aktivnosti u prethodnih više od deset godina i vidimo na hiljade crnogorskih preduzetnika koji su uz našu podršku razvili biznise i očuvali socijalnu sigurnost svojih porodica, onda sam ubijeđen da Alter Modus na pravi način realizuje svoju misiju.
BANKAR.ME: U kojim crnogorskim opštinama posluje Vaša organizacija i koji je to segment privrede koji najaktivnije podržavate?
ĐUROVIĆ: U ovom trenutku, Alter Modus posluje u 13 opština gdje kroz 19 kreditnih kancelarija nastojimo da pokrijemo uslugom što veći dio teritorije Crne Gore.
Vizija koju mikrokreditni pokret širom svijeta propagira je upravo omogućiti da pojedinci i domaćinstva sa niskim prihodima dobiju pristup neophodnim finansijskim sredstvima. Svih prethodnih godina trudili smo se da podržimo svakog preduzetnika koji ima dobru ideju da razvije svoj biznis. Često su to ljudi koji nemaju redovna i sigurna primanja pa samim tim nemaju način da dođu do novca, ali imaju ideju i volju da vrijedno rade i obezbijede bolji život svojoj porodici. Njihovi mali biznisi orjentisani su na maloprodajne radnje, uličnu trgovinu, zanatsku proizvodnju, poljoprivredu, stočarstvo ili pružanje različitih vrsta usluga. Podrška ovom segmentu populacije i privrede suština je našeg postojanja i trudićemo se da tako i ostane.
BANKAR.ME: Kakve rezultate je Vaša kompanija postizala prethodnih godina, koji je to iznos realizovanih kredita, broj klijenata, da li ste u vremenu krize uspjeli zadržati pozitivno poslovanje? Kako ocjenjujete poslovanje Vaše kompanije u prvih devet mjeseci ove u odnosu na prethodnu godinu?
ĐUROVIĆ: Tokom prethodnih godina poslovanja plasirano je skoro 62 hiljade kredita, vrijednosti preko 116 miliona eura. Ostvarena je saradnja sa oko 30 hiljada klijenata, koji su naše kredite koristili za unaprjeđenje poslova, stvaranje novih vrijednosti i poboljšanje uslova života.
Ekonomska kriza koja je zahvatila cijeli finansijski sektor odrazila se i na naše poslovanje. Reagovali smo prilagođavanjem poslovanja aktuelnim uslovima, kako bi nastavili nesmetano da pružamo kvalitetnu uslugu klijentima i zadržimo postojeće relacije sa investitorima. Reorganizovali smo organizacionu strukturu, ojačali metodologije i procedure odobravanja i praćenja kredita, intenzivirali komunikaciju sa klijentima i značajno smanjili troškove poslovanja (smanjenjem troškova po zaposlenom za oko 30% u odnosu na nivo iz 2008. godine, stvorili smo mogućnost za uvećanje broja zaposlenih za trećinu, što je bio preduslov za održivo i uspješno poslovanje u vrijeme krize). Takav biznis model omogućio nam je pozitivno poslovanje, koje je neophodan preduslov za svako dalje unapređenje ponude ka krajnjim korisnicima naših usluga.
U devet mjeseci ove godine isplaćeno je preko 5 hiljada kredita, vrijednih 9 miliona eura. To je oko 13% više kredita u odnosu na isti period prethodne godine. Ono što je evidentno je pad vrijednosti prosječno izdatog kredita u 2012. godini, koji u ovom trenutku iznosi oko 1.700€. To govori o veoma konzervativnom pristupu zaduživanju i oprezu koji naši klijenti imaju prilikom donošenja odluke o investiranju svakog pojedinačnog eura.
BANKAR.ME: Koji su poslovni planovi Vaše kompanije u narednom periodu? Da li ćete zadržati broj zaposlenih na istom nivou, planirate li možda neka povećanja? Da li planirate uvođenje nekih novih usluga ili proizvoda?
ĐUROVIĆ: Kroz svoje planove, Alter Modus je posvećen kontinuiranom razvoju usluga i dostupnosti ka što većem broju klijenata. Sredinom ove godine, na osnovu informacija dobijenih od naših klijenata, pokrenuli smo kreditni proizvod namijenjen poboljšanju uslova života u preduzetničkim domaćinstvima. U želji da našim klijentima dugoročno pružamo kvalitetnu uslugu, nastavićemo da ispitujemo njihove potrebe i u skladu sa njima reagujemo kroz kreiranje novih proizvoda ili usluga.
Planirani rast distribucije znači i dodatna zapošljavanja. Ipak, moram napomenuti da realizacija planova zavisi od ukupnog ekonomskog ambijenta u kojem se nalazi finansijski sektor, te da svaka promjena ambijenta utiče na revidiranje naših planova i prilagođavanje novim uslovima.
BANKAR.ME: Dosta se govori o tome da su krediti mikrofinansijskih organizacija skuplji od onih koje odobravaju banke. Da li nam možete iz prve ruke reći zašto je to tako i koji su razlozi skupljih kredita?
ĐUROVIĆ: Ovo nije karakteristika samo u Crnoj Gori, već svuda u svijetu i razlozi za veće kamatne stope su ekonomske prirode. Prije svega, administrativni troškovi odobravanja malih kredita su značajno veći od troškova odobravanja velikih kredita. Za mikrofinansijske organizacije ti troškovi obuhvataju izlazak zaposlenih na teren, često u udaljenim i nepristupačnim krajevima. Takođe, jedan bankarski službenik može da odobri jedan kredit od 100.000 eura, a da bi MFI plasirala ovaj iznos potrebno je u prosjeku obraditi 100 kredita vrijednosti od po 1.000 eura, jer se radi o manjim iznosima. Dakle, trošak MFI za zaposlene je veći.
Nadalje, korisnici usluga MFI su uglavnom ljudi koji nijesu mogli preskočiti kreditne barijere komercijalnih banaka, nemaju ni garancije ni stalno zaposlenje i rizik izdavanja takvih kredita je veliki. Često se zanemaruje i to da je kamata na odobrene kredite jedini izvor prihoda MFI, dok banke ostvaruju svoje prihode po više osnova (štednja, platni promet, platne kartice, poslovi sa garancijama, akreditivi i sl). Na kraju, banke novac nabavljaju po znatno povoljnijim uslovima nego MFI, pa je i cijena zaduživanja uračunata u kamatu.
U cilju smanjenja finansijskih troškova i stvaranja mogućnosti za snižavanje kamatne stope ukupan do sada ostvareni poslovni profit Alter Modusa u potpunosti je kapitalizovan. Alter Modus je u sklopu politike sniženja kamatnih stopa iste smanjio za oko 9% u poslednjih deset godina. Plan nam je da od januara 2013. godine raspon kamatnih stopa na naše kredite iznosi okvirno od 23% do 29%. Politika sniženja kamatnih stopa i u narednom periodu biće jedan od glavnih ciljeva naše organizacije, jer smo usmjereni na potrebe klijenata da pod povoljnijim uslovima dobiju podršku za svoje male biznise.
Aleksandar Šćekić za Bankar.me
