Centralna banka: Za sedam mjeseci izdato 253 izvještaja o kreditnom zaduženju

Dodajte komentar

Centralna banka je za sedam mjeseci izdala 253 izvještaja o kreditnom zaduženju građana koji se vode u Kreditnom registru ove institucije na zahtjev fizičkih lica, odnosno klijenata ili žiranata. U istom periodu, tačnije od novembra prošle godine do jula ove omogućeno je 116.175 pretraga za kreditno-garantne institucije iz Kreditnog registra – saopšteno je Pobjedi iz Centralne banke.

Građanin, za sada, ne može dobiti izvod iz Registra elektronskim putem.

Zaduženja

Iz Kreditnog registra, koji je osnovan krajem prošle godine, mogu se dobiti i podaci o zaduženjima građana – odnosno koliko imaju kredita, da li ih uredno vraćaju, koliko su rizični kao klijenti… U ovom registru se vode i podaci o žirantima. Odnedavno zakon je omogućio i da građanin za sebe može dobiti izvod iz ovog registra, ali i za osobu kojoj je žirirao pod uslovom da je on saglasan za davanje izvještaja. Nijedna banka više ne daje kredit nijednom građaninu dok ne dobije izvod iz Kreditnog registra o njegovim prethodnim zaduženjima i procjeni koliko je rizičan kao klijent. Ovaj skener je i nada za žirante koji vraćaju tuđe kredite da dobiju uvid u konto onog kome su žirirali, što im može pomoći da se oslobode tuđih rata.

Koliko je do sada žiranata dobilo izvještaje od 253 izdata nije poznato, ali je izvjesno da se povećava broj građana koji traže izvještaje iz ovog registra, koji su omogućeni u novembru prošle godine.

Na pitanje koji podaci se mogu dobiti iz ovog registra, iz Centralne banke su odgovorili da to zavisi od toga da li pretragu vrši kreditno-garantna institucija kojoj su potrebni za procjenu kreditnog rizika onog ko traži kredit ili građanin, odnosno fizičko lice.

– Kreditno-garantne institucije imaju osim uvida u naziv i adresu lica čijim podacima pristupaju i u podatke radi procjene kreditnog rizika (broju i vrsti zaduženja, datumu odobrenja, ugovorenom i realizovanom iznosu,  datumu dospjeća zadnje rate, stanju nedospjelog i dospjelog duga, obezbjeđenju novčanim depozitom, procijenjenom vrijednošću hipoteke i fiducije i zalogom na HOV, dospjelom neplaćenom dugu po glavnici i kamati, danima kašnjenja, statusu potraživanja i klasifikacionoj grupi po pojedinačnom zaduženju) – navodi se u odgovoru Centralne banke.

Podaci

Zbog zaštite podataka pojedinih lica kreditno-garantne institucije pretragom Kreditnog registra po matičnom broju, objašnjavaju oni, nemaju uvid u podatke o instituciji kod koje je lice zaduženo, broju ugovora pod kojim se zaduženje vodi, nazivu lica kome je žirirao, broju ugovora po kojem je žirirao, niti nazivu institucije gdje je žirirao.

– Pojedina lica u svom ličnom izvještaju iz Kreditnog registra imaju uvid u sva svoja pojedinačna zaduženja i žiriranja po vrsti zaduženja i podacima o nazivu kreditora, broju i datumu ugovora, zadnjoj rati po ugovoru, ugovorenom i realizovanom iznosu, statusu potraživanja, nedospjeloj i dospjeloj glavnici i kamati i danima kašnjenja i klasifikacionoj grupi dodijeljenoj od kreditora. Po tekućim zaduženjima postoji uvid i u obezbježenje novčanim depozitom i prvom datumu prijave tog zaduženja Kreditnom registru od strane kreditora, a po potencijalnim zaduženjima i uvid u naziv lica kome je lice žiriralo ili jemčilo i podatak da li je prvi, drugi ili treći žirant – objašnjavaju iz Centralne banke.

Izvještaje o licima Centralna banka izdaje na osnovu njihovog pisanog zahtjeva.

– Zahtjev koji podnosi pravno lice ili preduzetnik mora biti potpisan od strane ovlašćenog lica i ovjeren, a kada zahtjev podnosi fizičko lice vrši se provjera njegovog ličnog identiteta. Podaci  se mogu  uzeti i za drugo lice ukoliko se uz zahtjev dostavi i ovlašćenje za dobijanje tih podataka izdato od strane lica na koje se ti podaci odnose i koje mora biti ovjereno u skladu sa propisima. Ove podatke Centralna banka daje podnosiocima zahtjeva u pisanoj formi.

U CBCG ocjenjuju da je dostavljanje podataka od strane kreditno-garantnih institucija Kreditnom registru ažurno.

Preduzeća kasne sa otplatom 23,7 a stanovništvo 10,6 odsto kreditnih partija

Na kraju juna građani su kasnili sa otplatom 10,6 odsto kreditnih partija, a privreda sa 23,7 odsto. Ukupni krediti na kraju jula bili su 1,958 milijardi eura.

– Na kraju juna ove godine od ukupnog broja kredita preduzeća kod banaka je 23,7% partija po kojima postoje kašnjenja u plaćanjima od 31 do 366 dana. Na isti datum ukupno dospjeli dug po ovim partijama iznosi 5,2% duga po ukupnim kreditima privrednih preduzeća. Podaci Kreditnog registra na kraju juna pokazuju da od ukupnog broja kredita građana kod banaka 10,6% partija po kojima postoje kašnjenja u plaćanjima od 31 do 366 dana.  Ukupno dospjeli dug po ovim partijama iznosi 1,6% duga po ukupnim kreditima građana – saopšteno je Pobjedi iz CBCG.

pobjeda.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *