Već su neko vrijeme na finansijskim tržištima hrvatske obveznice u povoljnijem položaju od slovenačkih.
Zahtijevani prinos na hrvatske 10-godišnje obveznice je oko 0,8 posto manji od slovenačke osmogodišnje obveznice. Ako u to uračunamo i činjenicu da investitori za duže ročnosti traže veći prinos, što je dodatno loš podatak za slovenačke obveznice.
I Slovenija i Hrvatska se po makroekonomskim podacima smatraju zaduženim državama, kaže menadžer iz NLB-a Matej Rigelnik za Finance. Javni dug Hrvatske se u odnosu na 2008. gotovo udvostručio i iznosi 45 posto BDP-a, slično kao i u Sloveniji. Budžetski deficit je lani bio 5,6 posto, jedan postoni bod manji od lanjskog slovenačkog deficita. MMF objema državama za ovu godinu predviđa pad BDP-a. Moodys je Sloveniji nedavno srezao kreditni rejting na Baa2, no to je još uvijek jedan nivo iznad hrvatskog rejtinga.
– Vrlo vjerovatno su visoki troškovi zaduživanja Slovenije posljedica najsnoća u vezi s visinom potrebnih sredstava za sanaciju bankarskog sektora. Hrvatski bankasrski sektor je barem na papiru stabilniji od slovenačkoga, no ne smijemo zaboraviti da je u većinu kredita hrvatskih banaka ugrađena valutna klauzula što znači da bi banke u slučaju slabljenja kune pretrpjele velike gubitke. Udio loših kredita je sličan u Hrvatskoj i Sloveniji, a pokriće rezervacijama takođe, kaže Rigelnik, koji je ipak naklonjeniji slovenačkim nego hrvatskim obveznicama.
Nenaklonjenost slovenačkim obveznicama pripisuje i medijskim spekulacijama o mogućem traženju evropske pomoći. (seebiz.eu)
