Maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori su nedavno porasle za šest do sedam centi po litru i tako se približile rekordnim nivoima zabilježenim krajem marta.
Razlog povećanja je skuplja nafta na međunarodnom tržištu, ali i sve niža vrijednost eura u odnosu na američki dolar, koji se koristi za trgovinu tim energentom.
Litar eurosupera 95 od 14. avgusta košta 1,45 centi, što je samo četiri centa jeftinije od rekorda zabilježenog 27. marta, a istu razliku u odnosu na rekord ima i eurosuper 98 sa trenutnom cijenom 1,48 eura.
Aktuelna cijena eurodizela od 1,33 eura je za tri centa niža od martovske, kada je iznosila 1,36 eura. Od visokih cijena goriva, koje se uračunavaju u troškove mnogih neophodnih namirnica, “pate” i građani okolnih zemalja, pa su u Srbiji u protekle dvije sedmice dva puta dizel i benzin dobili nove, veće cijene, a slično je i u Hrvatskoj i Sloveniji.
Uporedna analiza pokazuje da je prosječna cijena goriva u Crnoj Gori na trećem mjestu po iznosu, iza Hrvatske i Slovenije. U Srbiji su nešto niže, dok se najjeftinije gorivo toči u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.
Analitičari upozoravaju da od sadašnje situacije više brinu prognoze, koje pokazuju da će rasti cijene goriva, pa i ostalih proizvoda vezanih za cijenu tih energenata.
Hrvatski mediji prenose da su zbog raznoraznih faktora cijene naftnih derivata morale poskupjeti više, ali se zbog ograničenja Vlade Hrvatske da se pri izmjeni cijena može povećavati za 3 odsto, to nije dogodilo.
Međutim, analitičari upozoravju da u narednih 10-ak dana može doći do novog poskupljenja.
Nenad Kurtović iz Saveza udruženja za zaštitu potrošača upozorava građane Hrvatske da ih tek očekuju poskupljenja. U Hrvatskoj su već poskupjeli plin i struja, a sada i gorivo.
“Tek će nas zaboljeti na jesen, jer mi za sada nijesmo ni primili nove račune po tim cijenama. One će se osjetiti tek u trenutku kada počne grijanje”, naveo je Kurtović.
I građani najjače ekonomije Evropske unije (EU), Njemačke, trpe zbog rekordnih cijena goriva. Udruženje naftne industrije te zemlje je saopštilo da je litar supera E10 prošlog vikenda dostigao cijenu od 1,72 eura, a supera E5 čak 1,76 eura. I dizel na njemačkim pumpama sada ima rekordne cijene, prosječno 1,53 eura po litru.
Maksimalne maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori obračunavaju se svakog drugog ponedjeljka, na osnovu posebne formule, koju je preciziralo Ministarstvo ekonomije. Cijene se određuju na osnovu promjena na londonskom tržištu nafte i valutnog odnosa eura i američkog dolara.
Ostali parametri u formuli su akcize, težinska i lučka taksa kao i porez na dodatu vrijednost (PDV) i oni su nepromjenljivi. Cijena sadrži i maržu preprodavca, koja trenutno iznosi oko 7 centi po litru goriva. Značajan udio u maloprodajnoj cijeni goriva imaju takozvana državna zahvatanja, odnosno porezi i akcize, pa otprilike pola iznosa ode u državni budžet.
S obzirom na sadašnju kondiciju državne kase, ne može se očekivati smanjenje tih dažbina, što su ranije potvrdili i iz Ministarstva ekonomije. Vlada je prošle godine smanjila akcize za komercijalnu upotrebu dizela, što je donekle spriječilo veće poskupljenje osnovnih životnih namirnica, poput hljeba i mlijeka.
Ipak, proizvođači mlijeka su nedavno upozorili Vladu da moraju da povećaju cijenu tog proizvoda, zbog rasta troškova, između ostalog i za gorivo. Povremene ali rapidne skokove cijena nafte na međunarodnom tržištu, pojedini analitičari ne objašnjavaju samo ekonomskim, već i mešetarenjem na berzi.
Predsjednik Nadzornog odbora hrvatske kompanije Ina Davor Štern ranije je “Vijestima” kazao da za ovakve cjenovne šokove nema nijednog ekonomskog opravdanja jer su cijene izmakle kontroli, što odgovara samo berzanskim spekulantima.
“Ovo što se događa više nije pitanje ponude i potražnje i ostalih tržišnih mehanizama. Postoje latentni politički sukobi na Bliskom istoku koji mogu eskalirati i na osnovu te psihoze se povećavaju cijene. Nema nestašice nafte, dakle nema ni razloga da ona bude ovako skupa”, precizirao je Štern.
Vladama odgovara kad je skuplje
Predsjednik Nadzornog odbora hrvatske kompanije Ina Davor Štern smatra da vlade mogu djelimično da utiču na cijene, ali da je pitanje kakvi bi bili stvarni rezultati i tih mjera.
“Država, po pravilu, više zarađuje što su veće cijene, jer im se povećavaju prihodi po osnovu raznih taksi i poreza, a ti prihodi su posebno dragocjeni u situaciji kada imamo manjak novca u budžetima. Međutim, kada cijene probiju neke granice, stvar se okreće naopačke, jer se u tim uslovima manje troši, pa je i manje budžetskih prihoda”, rekao je Štern, koji je bio i ministar ekonomije u Vladi Republike Hrvatske.
Dužnička kriza ruši evropsku valutu
Euro je posljedjih mjeseci pao u odnosu na većinu drugih glavnih valuta, zbog sve veće neizvjesnosti na tržištu uzrokovane teškom dužničkom krizom u zoni eura.
Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da je od kraja aprila do avgusta efektivni kurs eura depresirao usljed ponovnog povećanja nestabilnosti.
“1. avgusta nominalni efektivni kurs eura prema 20 valuta najznačajnijih trgovinskih partnera eurozone bio je 4,4 odsto ispod nivoa s kraja aprila 2012. i 8,2 odsto ispod prosječne vrijednosti u 2011”, navedeno je iz centralne monetarne institucije eurozone.
Zajednička evropska valuta je za samo četiri mjeseca izgubila 6,9 odsto vrijednosti prema američkom dolaru, 9,1 odsto prema japanskom jenu i 3,1 odsto prema britanskoj funti. Jedino jačanje eura zabilježeno je prema rumunskom leju, i to 4,2 odsto.
vijesti.me
