Poslije ljetnih odmora, septembar bi dužnicima eurozone mogao donijeti mnogo veće brige i “vruć” povratak na rad, ocjenjuje ugledni londonski sedmični magazin Economist.
Izgledi da Grčka ostane bez gotovine i napusti eurozonu, produbljenje problema u Španiji, mučni izbori u Holandiji, protivljenje u Njemačkoj dubljoj integraciji u eurozoni – sve bi to moglo značiti da će jesen 2012. odrediti sudbinu eura, prenosi SEEbiz.eu
S dolaskom septembra krah grčkih javnih finansija postaće sve očigledniji. Takozvana “trojka” međunarodnih inspektora – Evropske unije, Evropske centralne banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) – moraće objaviti izvještaj o napretku Grčke u sprovođenju reformi i da odluči da li da odblokira tranšu od 31,5 milijardi eura iz drugog paketa inostrane pomoći za spašavanje od 130 milijardi eura.
Da ne bi bankrotirala, Grčkoj su neophodne i nove mjere štednje i još novca, što bi se moglo pokazati kao politički neostvarivo.
Atini su već odobrena dva paketa za spašavanje i njeni ogorčeni kreditori nisu voljni osigurati i treći, pogotovo ne onaj koji bi od njih zahtijevao da Grčkoj oproste veliki dio duga, ukazali su analitičari Economista.
Kad je riječ o Njemačkoj, njeni političari već debatiraju o tome kada bi Grčku trebalo izbaciti iz eurozone. Mnogi, međutim, strahuju da bi i druge slabe mediteranske zemlje mogle poći stopama Grčke.
U Španiji su troškovi zaduživanja u julu skočili iznad alarmantnih 7,5 posto i odluka eurozone o pozajmljivanju Madridu 100 milijardi eura za spašavanje njenih banaka nije smirila strahovanja. Usprkos poricanjima, Španiji bi, ipak, mogla zatrebati puna pomoć za spašavanje do kraja ove godine.
Ogorčenje zbog spašavanja velikih dužnika sve je veća, naročito u Holadniji u kojoj se 12. septembra održavaju izbori.
Čak i ako bi Holandiju bilo moguće uvjeriti da osigura novu pomoć, fondovi eurozone za spašavanje i dalje ne bi bili dovoljni za spašavanje i Italije i Španije.
Sadašnji privremeni Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF) već ostaje bez novca, a formiranje novog, stalnog Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM), koji treba da bude efikasniji i fleksibilniji, ugrožava Njemačka čiji bi Ustavni sud mogao blokirati njegovu ratifikaciju. Da bi ESM stupio na snagu potrebno je da dobije zeleno svjetlo od Njemačke.
Ukoliko članice eurozone ne budu pristale da izdvoje dovoljno novca za spašavanje slabih ekonomija, pažnja će se neupitno okrenuti prema ECB-u koji će morati preduzeti mjere radi snižavanja troškova zaduživanja perifernih članica eurozone.
Svi ovi izazovi pred kojima je eurozna govore da će jesen za taj monetarni blok vjerovatno biti ružna.
Istorija bi mogla zabilježiti da su posljednji mjeseci 2012. bili period kada se eurozona integrisala ili – raspala, zaključeno je u članku Economista.
Izvor: biznis.ba
