Najmanje tri banke manipulisale liborom

Dodajte komentar

Novi detalji iz sudskih dokumenata i informacije koje dostavljaju izvori bliski temi pokazuju da su najmanje tri velike banke bile umiješane u globalnu manipulaciju međubankarskom poreskom stopom libor.

Pojedini bankari koji su se bavili tim radnjama, uključujući jednog iz „Barklisove“ kancelarije u Njujorku, i dalje zauzimaju važna mjesta na Vol Stritu.

Do sada je pažnja bila fokusirana na banku „Barklis“, koja je prošlog mjeseca postigla dogovor o vansudskom poravnanju sa američkim i britanskim vlastima i platila 453 miliona dolara zbog svog udjela u namještanju kamata.

Sada je postalo jasno da su liborom manipulisali i trgovci iz Kraljevske banke Škotske i švajcarske banke UBS.

U ove tri banke radilo je ukupno nekoliko desetina trgovaca koji su uticali na kamate u dolarima, evrima ili japanskim jenima. Neki od trgovaca koji su predmet istrage u karijerama su radili za nekoliko banaka i na svakom novom radnom mjestu su se bavili ovim radnjama.

Londonska međubankarska kamata /libor/ i relevantna evropska međubankarska kamata /euribor/ su osnove za davanje kredita, zajmova i hipoteka širom svijeta u vrijednosti od 500 triliona dolara.

U dokumentima do kojih je došao Rojters analizirana je umiješanost bankarskih trgovaca u Kanadi, Velikoj Britaniji, SAD i Singapuru.

Skandal je počeo da izlazi na vidjelo 2008. godine i u međuvremenu postao predmet interesovanja političara sa obje strane Atlantika. EU je ove sedmice predložila da se manipulisanje globalnim kamatnim stopama proglasi za krivično djelo.

Namiještanje kamata i kursa vodećih svjetskih valuta počelo je u januaru 2005. godine na dolarskom tržištu, pokazuju dokumenti do kojih je došao Rojters. Do avgusta te godine, trgovci „Barklisa“ ostvarili su kontakte sa kolegama iz drugih velikih svjetskih banaka kako bi oni izmijenili svoje kamatne stope i uskladili ih sa „Barklisovom“ novom politikom.

Ubrzo se prešlo na manipulisanje tržištima sa kamatama izraženim u evrima, a do 2007. godine prešlo se i na kamate u jenima.

Izvor: capital.ba

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *