Eurozona je suočena s ekonomskom katastrofom, ako finansijski jače države i centralna banka ne preuzmu veći dio dužničkog tereta tog bloka, upozorili su u srijedu vodeći ekonomisti u svijetu, uključujući dva savjetnika njemačke vlade.
“Vjerujemo da Evropa mjesečari prema katastrofi nesagledivih razmjera… osjećaj da je ovo beskonačna kriza, da se domino kockice ruše jedna za drugom, mora biti preokrenut”, navodi se u izvještaju Instituta za nova ekonomska razmišljanja (Institute for New Economic Thinking – INET), kojega podržava poznati investitor George Soros.
Političari moraju riješiti dva odvojena problema – naslijeđene troškove „od početka manjkave konstrukcije” eurozone i ispraviti strukturu samog bloka, poručuju ekonomisti.
Preporučuju, među ostalim, da se dio duga regije proglasi uzajamnim, čemu se Njemačka opire, i da se stvori nadnacionalni finansijski regulator, koji bi imao ovlašćenja nad nacionalnim regulatornim tijelima.
Ekonomisti, takođe, pozivaju Evropsku centralnu banku da postane zajmodavac u krajnjoj nuždi državama koje ispunjavaju budžetske ciljeve, ili da tu ulogu dodijeli stalnom kriznom fondu regije, Evropskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM), i odobri mu bankarsku licencu.
Evropska centralna banka dosad se snažno protivila objema opcijama, no u srijedu je zvaničnik ECB-a Ewald Nowotny kazao da ima argumenata za davanje bankarske licence ESM-u kako bi mu se povećali kapaciteti.
Nowotnyev komentar shvaćen je kao signal da je kriza eurozone ušla u opasnu novu fazu, s obzirom da je sve vjerovatnije da će Španija morati zatražiti cjelokupan paket međunarodne pomoći, a ne samo za spašavanje banaka, što je već učinila.
Ponovno zabrinjava i Grčka, jer je sve jasnije da neće uspjeti ostvariti ciljeve dogovorene kada su joj odobrena dva paketa međunarodne pomoći, što bi je moglo navesti na napuštanje eurozone.
Iako su evropski čelnici prepoznali potrebu za kolektivnim odgovorom, INET poručuje da se dosad nisu uspjeli dogovoriti oko plana koji bi djelovao uvjerljivo ulagačima na tržištima i odgovorio na javne potrebe. Dogovori evropskih čelnika na dva summita posljednjih mjeseci nisu otišli dovoljno daleko, poručuje INET.
„Rješavanje sadašnje krize je win-win izbor i za države kreditore i za dužnike, no nedostatak povjerenja između njih sprječava ih da dođu do obostrano korisnih rješenja”, navodi 17 ekonomista koji su potpisali izvještaj, uključujući savjetnike njemačke vlade Larsa Felda i Petera Bofingera, i koji preporučuju donošenje hitnih kratkoročnih mjera.
Kao što bi trebale proglasiti dio dugova uzajamnima, pri čemu bi se ECB trebala obvezati na veće kupovine državnih dugova, zemlje s fiskalnim suficitom trebale bi poduprijeti potražnju širom eurozone, poručuje INET.
Međutim, svaki dalji korak prema podjeli tereta državnih dugova vjerovatno bi naišao na oštar otpor Berlina, koji najviše pridonosi postojećim kriznim fondovima eurozone i koji je suočen s teškim udarcem, ako Atina ne ispuni svoje dužničke obveze.
Ako Grčka bankrotira i napusti eurozonu, Njemačka može očekivati gubitak i do 83 milijarde eura, a ako insolventna Grčka i dalje ostane unutar tog bloka, Njemačku će to koštati 89 milijardi eura, procijenio je nedavno njemački Ifo ekonomski institut. (biznis.ba)
