Izvršni direktor austrijske banke Hypo Alpe Adria ocijenio je špekulacijom medijske izvještaje da bi ta nacionalizovana banka mogla zatražiti dodatnu pomoć države od čak pet milijardi eura u slučaju da se njen plan restrukturiranja izjalovi.
Kako je objavio austrijski list Format, pozivajući se na povjerljive izvještaje koje su zajmodavci i austrijska centralne banka podnijeli vladi u Beču te planove restrukturiranja predate Evropskoj komisiji, Hypo Alpe Adria banka mogla bi od države trebati dodatne dvije milijarde eura, ili u najgorem scenariju čak pet milijardi eura.
Izvršni direktor Banke Gottwald Kranebitter novinarima je kazao da je banka izradila niz scenarija kao što nalažu EU pravila o spašavanju, no nije želio iznositi pojedinosti, kazavši samo da njezino restrukturiranje dobro napreduje, prenosi Bankamagazin.
Upitan u vezi napisa u Formatu da je Hypo Alpe Adria banka za ovu godinu procijenila gubitak od 281 miliona eura te da bi do 2016. godine mogla biti na kumulativnom gubitku od 793 miliona eura, Kranebitter je kazao da su “te brojke apsolutno najgori scenario”.
Prema pisanju Formata, ti bi gubitci mogli biti još i veći ako Hypo banka ne uspije prodati, kao što planira, svoje austrijske i italijanske ogranke u 2014. te bankarsku mrežu u jugoistočnoj Evropi 2015. godine.
Potrebe za dodatnim kapitalom banaka u državnom vlasništvu ključno su polazište za agencije za kreditne rejtinge prilikom ocjene kreditnog rejtinga Austrije. Standard & Poor's u januaru je Austriji oduzeo vrhunski rejting ‘AAA’, a Moody's je upozorio da bi mogao učiniti isto.
Austrija je nacionalizovala posrnule zajmodavce Hypo Alpe Adria banku i Kommunalkredit, pogođene krizom u 2008. i 2009. godini., a ove je godine preuzela 43 posto udjela u i banci Volksbanken.
Država je preuzela kontrolu nad Hypo bankom kako bi spriječila kolaps koji je mogao uzdrmati centralnu i istočnu Europu. Austrijska centralna banka i tržišni regulator FMA naložili su Hypo banci da pribavi oko 1,5 milijardi eura kapitala do kraja godine kako bi se zaštitila za slučaj potencijalnih šokova.
Kranebitter je kazao da konačni izračun visine dodatnog kapitala potrebnog banci zavisi o procjenama austrijskih regulatora u ovoj godini, kojima će se utvrditi tačno koliki se odnos kapitala zahtijeva od Hypo banke i u kojem će roku morati ostvariti ciljane nivoe.
Ujedno je kazao da su procjene troškova poreskih obveznika za slučaj da grupa bude likvidirana najvećim dijelom irelevantne, zato što banka postiže dobar napredak u restrukturiranju, uprkos nepovoljnijim od očekivanih ekonomskih kretanja.
“Naš scenario vrlo očito je scenario nastavka poslovnih operacija”, kazao je Kranebitter.
