Visoke kamatne stope na štednju kod banaka koje se kreću i do osam odsto, kao i izuzetno visoke kamatne stope na kredite koje daju mikrofinansijske institucije dva su problema koja zabrinjavaju u finansijskom sektoru.
To je u razgovoru za Vijesti rekao dekan Fakulteta za poslovne studije „Montenegro Business School” Univerziteta “Mediteran” Dragoljub Janković.
U interesu banke će u narednom periodu biti bolja regulacija tržišta kako bi se bolje prevazišli problemi od kojih je najveći loši krediti.
“Banke vide da uprkos povoljnim kamatnim stopama za njih problem loših dugova je sve više prisutan. Isto tako, svjesne su da je najgore kada se krediti ne vraćaju na vrijeme ili ih dužnici uopšte ne izmiruju. Aktiviranje garancija i hipoteka zahtijeva vrijeme i dodatne troškove, a često se založena imovina teško ili čak ne može prodati uprkos drastičnom smanjenju cijena. Zato će sve više biti u interesu banaka bolja regulacija finansijskog tržišta, a na taj način banke bi se morale znatno bolje prilagođavati situaciji u realnom sektoru”, kazao je Janković.
Zakon omogućava da se osmisle mehanizmi mjera
Centralna banka (CBCG), prema njegovim riječima, moraće biti više prisutna u regulisanju bankarskog sektora koji bi trebalo da pokaže više povjerenja u nove regulativne mjere.
“CBCG ima na raspolaganju osnovne mjere djelovanja preko regulisanja niovoa rezervi banaka i određivanja kamatnih stopa na kredite bankarskom sektoru. Ali, tu se ne završava njena regulacija. Naime, zakon omogućava da se osmisle čitavi mehanizmi mjera koje bi omogućili stabilniji okvir poslovanja banaka i koje bi podstakle veću konkurentnost, posebno u dijelu kamatnih stopa”, rekao je Janković.
Prema njegovim riječima, limitiranje gornje granice kamatnih stopa može biti efikasna mjera u smanjenju vrlo visokih kamatnih stopa.
“Najavljeni gornji limit je i dalje visok u odnosu na onaj kojem bi trebalo da težimo u ovim kriznim vremenima. Naime, u ovakvim vremenima vlade nastoje da kamatne stope (i poreske stope) budu što niže u odnosu kada su privrede u uzlaznom ciklusu. Mnogi inostrani stručnjaci sugerišu da kod nas kamatne stope danas ne bi trebalo da prelaze četiri odsto, jer se u protivnom naša ekonomija ne može oporaviti. Kompanije ne mogu biti konkurentne sa tako visokim kamatnim troškom, niti mogu iz tekućih prihoda uvijek pokriti visoke troškove. Kako se budemo integrisali u EU kamatne stope će se dodatno morati snižavati u odnosu na već pomenutu, kako nalaže jedan od kriterijuma iz Mastrihta”, smatra Janković.
On je objasnio da, ako su kamatne stope relativno visoke, a bruto društveni proizvod u opadanju, onda to sigurno vodi u recesiju i zahtijeva određene mjere.
“Subvencionisanje kamatnih stopa je jedna od mjera koja bi se mogla koristiti samo u određenom obimu za određene korisnike kredita jer ta mjera dodatno povećava javne rashode što nije dobro u našoj sadašnjoj situaciji”, zaključio je Janković.
Kamatne stope stalno rastu
Analiza kamatnih stopa CBCG na osnovu posljednjih podataka iz maja 2012. godine pokazala je da je prisutan trend rasta kamatnih stopa u bankarskom seldorui i kod MFI, kao i da su ekstremno visoke na pojedine kredite.
Prema posljednjim podacima, prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa banaka na ukupne kredite iznosila je 9,57 odsto, a ista ta stopa na novoodobrene kredite je bila 10,57 odsto. Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na ukupne kredite MFI iznosila je 28,82 odsto, dok je ista stopa na novoodobrene kredite MFI iznosila 31,45 odsto.
Efektivne kamatne stope banaka na pojedine novoodobrene kredite idu i preko 20 odsto. Tako na primjer, izuzetno visoke kamatne stope su evidentirane na kredite do godinu, za nabavku osnovnih sredstava na nivou od 24,79 odsto, kao i za izgradnju građevinskih objekata i adaptaciju na nivou od 22,76 odsto.
CBCG je konstatovala da kamate kod MFI i dalje bilježe trend rasta pa na pojedine novoodobrene kredite idu i preko 40 odsto. Izuzetno visoke kamatne stope evidentirane su na kredite preko godinu za kupovinu robe široke potrošnje 35,95 odsto.
vijesti.me
