Slabiji priliv novca uz istovremeni rast troškova najteže su podnijeli oni koji su u vrijeme tzv. “ekonomskog buma” digli kredite u mnogo povoljnijim okolnostima od sadašnjih u kojima moraju da pozajmljen novac vraćaju uz kamatu, podsjeća Radio Slobodna Evropa RSE.
Posebnu kategoriju, međutim, predstavljaju žiranti koji čak moraju da vraćaju novac koji su pozajmili i potrošili drugi.
Građani Crne Gore su dužni oko 800 miliona eura. Preko 200 hiljada su korisnici kredita ili žiranti, a onih koji otplaćuju tuđe kredite ima između 30 i 50 hiljada.
Svega nešto preko hiljadu njih se, za pomoć, obratilo bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču.
“Osnovni prigovor svih tih klijenata ili žiranata koji su se obratili bankarskom ombudsmanu se odnosi na teškoće u vraćanju kreditnih obaveza i nerazumijevanje banaka za stanje u kom su se našli”, rekao je Kalač.
Izvršna direktorka NVO “Građanski bankarski ombudsman” Dejana Savićević nije saglasna sa ocjenom da je masovna pojava žiranata koji vraćaju kredite umjesto zajmoprimaca isključivo njihova odgovornost.
Ona tvrdi da su najveći krivci banke.
“Bankarski službenici koji su bili zaduženi za kredite imali su dil sa ljudima koji su uzimali te kredite, bez obzira na to kakva je njihova kreditna sposobnost, kakva je njihova platežna moć, da li su oni već bili zaduženi u jednoj, pet ili 10 ili u svakoj banci po tom istom osnovu, da li oni imaju imovinu, platu kojom mogu da garantuju, da li oni imaju ljudski, moralni kredibilitet iza kojeg oni mogu da stanu? Da li znaju njihovu adresu? Njima, međutim apsolutno ništa nije bilo bitno od toga, jer oni apsolutno nijesu htjeli da se naplate od dužnika nego se naplaćuju od žiranata“, kazala je ona.
Prema njenim riječima pri svemu tome banka ili direktor banke sa kojima sam ona imala prilike da razgovara ne mogu nikako da se pravdaju time i da kažu da oni nijesu u službi MUP-a, da oni jednostavno nemaju nikakvu obavezu da provjeravaju“ da li je to moj ili vaš potpis sa čim se ja aspolutno slažem, jer to sada radi. A ako to sada rade zašto im je to do sada promicalo ispred nosa?”.
I prema riječima bankarskog ombudsmana Halila Kalača, može se zaključiti da bankarima sada teško da nešto može da promakne.
“Sada je to mnogo bolje uređeno, na mnogo većem stepenu ažurnosti i objektivnosti i tako dalje. Tako da su sve te pojave mogućih zloupotreba, falsifikata i klasičnih prevara suzbijene i tendencija je njihovog pada u 2011. i 2012. godini”, navodi Kalač.
Ta tendencija pada, međutim, ne znači da je problem riješen. Iza brojeva, statističkih pokazatelja, nalaze se ljudi koji su, istina olako shvativši karakter obaveze koju su prihvatili, ali i ljudsku spremnost na prevaru, nastradali zbog sopstvene dobre namjere.
Izvor: cdm.me
