Zapadni mediji već danima pišu kako je Slovenija šesta članica koja će najvjerovatnije tražiti pomoć, pozivajući se pritom na izjave premijera Janeza Janše.
Tako je Blumberg dan prije samita EU u Briselu objavio Janšinu izjavu kako bi Slovenija mogla već u julu da zatraži pomoć.
Dan kasnije Bloomberg je objavio izjavu slovenačkog ministra finansija Janeza Šušteršič, koji kaže da Slovenija ne razmišlja o zahtjevu za pomoć bankama “u ovom trenutku”.
Finansijal Times poručio je da je Slovenija u mnogo boljem stanju od Španije, Italije, Grčke i Portugala te da nije pamjetno da se promovišu samoinicijativna proročanstva.
Takvi komentari, u situaciji kada još nisu pokrenute sve reforme, nisu mudri jer bi tržišta mogla prisiliti Sloveniju na traženje pomoći, smatra Rohmeier.
A tržište je pokrenulo baš takav trend. U posljednje vrijeme primjetan je blagi rast zahtjevanih prinosa na slovenske obveznice koje dospijevaju 2021. godine. Trenutno prinos iznosi malo više od šest odsto, a prinos na njemačke obveznice oko 1,34 odsto.
Ipak, to je još uvijek niže od preko sedam odsto prinosa koji su investitori od Slovenije tražili početkom ove godine.
“Mediji, posebno oni koji imaju ugled poput Blumberga i FT-a, imaju snažan uticaj na tržište na kojem vlada pojačana nervoza zbog evropske dužničke krize”, ističu slovenački analitičari.
Ipak, Tomaž Dvorak ekonomista kaže kako vjeruje da će na kraju ipak prevladati razum i da će investitori odluke donositi na osnovu činjenica.
Slovenačko ministarstvo finansija ipak tvrdi kako trenutno nema potrebe za evropskom pomoći jer nema neriješivih problema u dva sektora koja su dosad bili glavni uzrok traženja pomoći perifernih članica.
Od ulaska Slovenije u evrozonu 2007. javni se dug udvostručio. Mogućnost njegovog smanjenja u uslovima recesije inostrani analitičari ocijenjuju vrlo upitnom.
U slučaju da Slovenija zaista zatraži pomoć, posljedice bi osjetila i Hrvatska.
“Spašavanje slovenačkih banaka označilo bi i dodatnu fiskalnu konsolidaciju, što bi smanjilo javnu potrošnju, a to bi se vremenom sigurno odrazilo i na ostale komponente, poput lične potrošnje i neto izvoza. Time bi svakako bio pogođen dio hrvatskog izvoza.
“Promjene ne bi bile dramatične, ali bi se vremenom sigurno osjetile. Osim toga, tu je i negativna percepcija okruženja u očima kupaca državnih obveznica, što bi takođe moglo imati negativne posljedice po cijenu našeg zaduživanja “, smatra Kristijan Sreski.
Izvor: capital.ba
