Italija i Španija traže manje kamate

Dodajte komentar

Čelnici zemalja članica Evropske unije dogovorili su se  juče, prvog dana summita u Bruxellesu da se za podsticanje rasta namijeni oko 120 milijardi eura.

Konačni dogovor o paktu za rast i zapošljavanje još nije postignut, jer Italija i Španija prije toga žele isposlovati smanjenje troškova zaduživanja.

Polovinu iznosa, 60 milijardi eura, namijenjenog za mjere rasta osigurala bi Evropska investiciona banka, koja će biti dokapitalizovana s 10 milijardi eura, dodatnih 55 milijardi treba doći iz nepotrešenih sredstava iz Kohezionog fonda, a pet milijardi eura dolazi iz pilot-faze projektnih obveznica koja će započeti ovoga ljeta investicijama u energiju, saobraćaju i širokopojasnu internetsku infrastrukturu.

Na pitanje je li dogovor o paktu za rast i zapošljavanje blokiran zbog zahtjeva Italije koja traži hitne mjere koje bi osigurale smanjenje kamata na obveznice zemalja u poteškoćama, predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompuy je odgovorio da dogovor zapinje zbog dviju zemalja. Druga zemlja očito je Španija.

Kamate koje na svoje dugove plaćaju Španija i Italija postoje sve neizdržljivije i postoji bojazan da se one za neko vrijeme neće moći finansirati na finansijskim tržištima. Stoga italijanski premijer Mario Monti želi dobiti mehanizam koji bi zaustavio rast kamata. Njegova je ideja da se kriznim fondovima EU-a EFSF-u ili EMS-u omgući da na tržištu kupuju obveznice prezaduženih zemalja.

Čelnici su gotovo sedam sati razgovorali o Višegodišnjem budžetskom okviru za razdoblje 2014-2020 i paktu za rast i zapošljavanje. Zbog toga su nastavili s radom tokom noći o budućem ustrojostvu eurozone. Prema diplomatskim izvorima, vodi se prava bitka između onih koji na prvo mjesto stavljaju bezuslovnu solidarnost i onih koji traže temeljnu promjenu upravljanja u eurozoni.

banka.hr

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *