Socijalni partneri različito tumače odredbe Zakona o radu kojima se definiše maksimalno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme, a pravnici upozoravaju da je u propisu ostavljeno dosta prostora za eventualna otpuštanja prouzrokovana krizom.
Predstavnik UPCG Suzana Radulović, saopštila je da Zakon o radu, koji se primjenjuje od 22. decembra, nema retroaktivno dejstvo. To, kako je objasnila, znači da se odredba o trajanju ugovora na određeno vrijeme od najviše dvije godine, odnosi samo na ugovore zaključene nakon 22. decembra.
„Ta odredba se ne odnosi na ugovore o radu na određeno vrijeme koji su zaključeni po prethodnom zakonu. Tek kada ti ugovori isteknu, zaključuju se novi, ponovo na određeno vrijeme, koji mogu trajati najviše dvije godine. Tek nakon toga poslodavac i zaposleni zaključuju ugovor na neodređeno vrijeme“, objasnila je Radulović.
Suprotno poslodavcima, u Uniji slobodnih sindikata Crne Gore USSCG smatraju da bi ugovori o radu na određeno vrijeme, koji su zaključeni prije 22. decembra, trebalo po automatizmu da pređu u one na neodređene, ukoliko su trajali više od dvije godine.
Generalni sekretar USSCG Srđa Keković, saopštio je da bi zaposlenima koji su prije stupanja na snagu Zakona o radu sa poslodavcem imali ugovor na određeno vrijeme, zaključen na tri ili pet godina, trebalo omogućiti da automatski dobiju ugovore na neodređeno, jer su ispunili normu definisanu novom zakonskom odredbom.
Predstavnik USSCG Zvonko Pavićević, rekao je da u školama i obdaništima postoji veliki broj zaposlenih koji i po deset godina rade na određeno vrijeme, kao i da bi proizvoljno tumačenje sporne odredbe moglo prouzrokovati eventualne zloupotrebe.
Predstavnik Ministarstva rada i socijalnog staranja Branka Knežević, tvrdi da je prvi put čula tumačenje Zakona na način na koji su to uradili u UPCG, a koji podrazumijeva da svi ugovori zaključeni po starim zakonskim propisima moraju najprije isteći, kako bi se zaključili novi.
„Ako je to tako, onda bi ugovori zaključeni po starom zakonu prestali da važe s početkom primjene novog i morali bi se zaključiti novi ugovori“, kazala je Knežević.
Ona se, međutim, nije složila ni sa načinom na koji spornu odredbu tumače u USSCG.
U Ministarstvu tvrde da se u period do stupanja na snagu novog Zakona o radu ne mogu uračunati dvije godine, neophodne za prelazak sa ugovora na određeno na ugovor na neodređeno vrijeme.
Knežević je dodala da vrijeme koje je zaposleni nakon 22. decembra proveo radeći po ugovoru na određeno vrijeme ulazi u ono neophodno za ispunjavanje propisane norme od maksimalna 24 mjeseca.
Predstavnik Udruženja pravnika Stanko Marić, smatra da se ugovor o radu na određeno ne može zaključivati „prije i poslije 22. decembra“, jer bi se na taj način stvorile dvije kategorije zaposlenih.
Izvor: CdM
