Jedan od ključnih razloga zašto se Slovenija teško bori s krizom su makroekonmske neravnoteže koje su se javile u posljednje vrijeme i koje sprečavaju brži oporavak, rekao je na konferenciji o prevladavanju makroekonmskih neravnoteža direktor slovenačkog Ureda za makroekonomske analize i razvoj (Umar) Boštjan Vasle, piše slovenački poslovni dnevnik Finance.
Uslovi kreditiranja su znatno lošiji u poređenju s drugim zemljama Evropske unije, rekao je Marjan Hafner iz Umara. Krediti nebankarskih sektora već drugu godinu zaredom padaju, a bankama se udio loših kredita povećao četiri puta.
Slovenački bankarski sektor je jedan od najslabije kapitaliziranih u eurozoni. A bolje kapitalizirane banke imaju lakši pristup novcu na međunarodnim tržištima. Dugoročni izvori finansiranja su u Sloveniji rijetki, a opseg kapitala je zbog negativnih gibanja smanjen.
Slovenačkom bankarstvu treba jaka kapitalna osnova banaka, kako bi bile spremne preuzeti rizike. Potrebno je i aktivnije upravljanje ulaganjima na osnovi kapitalnih argumenata, a ne nekih drugih.
Maja Bednaš iz Umara procjenjuje da će u nastojanjima da se država finansijski konsolidira najveći pritisak biti u ovoj godini. Upozorila je da rastući udio kamata u javnofinansijskim izdacima i slabije javne finansije i da je nužno restrukturiranje. Izdaci će rasti i zbog starenja stanovništva, prvenstveno izdaci za penzije i socijalu.
Bednaš smatra da su mjere prihvaćene ove godine znatno bolje definirane od lanjskih. Imaju veći kredibilitet od dosadašnjih koje su se temeljile prije svega na posezanju u fleksibilni dio budžeta. S obzirom na nove rizike, srednjoročno će biti potrebne temeljite promjene. Mogućnosti za povećanje prihoda su smanjene, rad je već visoko oporezovan, a oporezivanje kapitala uticalo bi na konkuretnost. Mogući su novi prihodi kroz ekološke poreze i trošarine, a pod određenim uslovima i kroz rast PDV-a.
seebiz.eu
