U njemačkoj centralnoj banci protive se ideji o evropskom fondu za otkup duga koji bi bio korak do izdavanja zajedničkih eurskih obveznica. Za takav fond zalažu se u evropskom parlamentu, a u Bundesbanci smatraju kako to nije pravi odgovor na krizu.
Spore se i oko toga da li bi takav fond bio u skladu s evropskim i njemačkim zakonima.
Eurozastupnci su prošle sedmice potvrdili drugi paket evropskih zakona o zaoštravanju budžetske discipline koji predviđa jačanje nadzora nad prihvatanjem nacionalnih budžeta. Predloženo je i osnivanje fonda za otkup duga koji bi omogućio djelimično objedinjavanje duga članica eurozone.
U taj fond bi se skupili dugovi članica eurozone koji premašuje 60 posto njihovog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Taj dug, koji prema podacima iznesenim u parlementarnoj raspravi iznosi 2.300 milijardi eura, bi zadužene države postupno otplaćivale kroz 20 do 25 godina po nižim kamatnim stopama.
Time bi se ranjivim članicama eurozone, koje trpe pod pritiskom trenutnih visokih cijena zaduživanja, omogućio predah, odnosno te se države ne bi morale iznova zaduživati kako bi platile stari dug. Za dug do 60 posto BDP-a članice eurozone bi i dalje bile prepuštene same sebi.
Jako zadužene članice eurozone bi tako dobile manevarski prostor da provedu strukturne reforme, a ut to bi se razbio začarani krug visokih kamatnih stopa, viskog duga i niskog rasta, uvjereni su eurozastupnici.
U Njemačkoj su prema tim prijedlozima, kao i prema uvođenju zajedničkih euroobveznica, vrlo skeptični. Tu mogućnsot dopuštaju samo na kraju dugoročnog procesa jačanja fiskalne, privredne i na kraju političke unije u eurozoni.
U Bundesbanci, koja slovi za jednu od najkonzervativnijih centralnih banaka u eurozoni, tvrde da bi uvođenje takvog fonda bilo vrlo upitno s obzirom na temeljne ugovore Europske unije, a pitanje je i da li bi bilo u skladu s njemačkim ustavom koji je vrlo strog u pogledu finansiranja drugih država.
U njemačkoj centralnoj banci su u mjesečnom biltenu napisali da bi uvođenje takvog fonda smanjilo pritisak na zadužene države ugrozilo kreditni rejting Njemačke, koja slovi za finansijski najstabilniju evuropsku državu i zadužuje se po rekorno niskim cijenama.
Zato su u Bundesbanci skloniji postojećoj uredbi po kojoj eurozona zaduženim državama pomaže kroz mehanizam za održavanej stabilnosti zajedničke valute, a pomoć se odobrava po strogim uslovima.
U Njemačkaoj se zalažu da trenutnu krizu treba liječiti od korijena, s prilagođavanjem fiskalne i ekonomske politike, a ne liječiti simptome solidarnom podjelom tereta. Zanimljivo je da zamisao dolazi i reda vodećih njemačkih ekonomskih stručnjaka koji savjetuju vladu.
Države koje se skupo zadužuju, pa čak i Francuska i evropske instiucije su ideji naklonjene, u sklopu daljeg instutucionalnog povezivanja unutar eurozone.
banka.hr
