Na svjetskim su berzama cijene akcija prošle sedmice porasle, drugu sedmicu zaredom, jer se ulagači nadaju da će najmoćnije centralnih banke u svijetu intervenisati u slučaju poremećaja na finansijskim tržištima nakon izbora u Grčkoj.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošle sedmice porastao 1,7 odsto, na 12.767 bodova, dok je S&P 500 ojačao 1,3 odsto, na 1.342 boda, a Nasdaq indeks 0,5 odsto, na 2.872 boda.
Kako su se približavali parlamentarni izbori u Grčkoj, tako je na tržištu vladala sve veća nervoza.
Iz grčkih banaka dnevno se povlači i do 800 miliona evra depozita jer se građani plaše izlaska Grčke iz evrozone, ako na izborima u nedjelju podršku dobiju stranke koje se protive mjerama štednje, koje je uvela bivša vlada kako bi dobila međunarodnu pomoć.
To bi izazvalo potrese na finansijskim tržištima i otežalo položaj drugih prezaduženih članica evrozone. Zbog toga su prinosi na španske obveznice prošle sedmice dostigli najviše nivoe od kada je uveden evro, gotovo sedam odsto, dok su prinosi na italijanske 10-godišnje obveznice premašili zabrinjavajuću nivo od šest odsto.
Zbog toga su cijene akcija na početku sedmice izuzetno oscilirale.
„Postali smo taoci niza uglavnom loših vijesti, pa svi igramo samo kratkoročno. Na ovakvo nesigurnom tržištu morate biti spremni na brzu promjenu mišljenja i reakciju na svaku vijest“, kaže Frank Lesh, analitičar u kompaniji FuturePath Trading.
Ipak, od četvrtka su cijene akcija u uzlaznoj putanji, nakon što je objavljeno da će centralne banke najrazvijenijih zemalja svijeta poduzeti koordiniranu akciju kako bi stabilizirale tržišta i spriječile moguće poremećaje u kreditiranju, ako to bude potrebno nakon izbora u Grčkoj.
To je ublažilo strahovanja ulagača od poremećaja na finansijskim tržištima u slučaju da Grčka krene prema izlaznim vratima evrozone.
Osim nade u zajedničku intervenciju centralnih banaka, tržište podržava i nada u daljnje labavljenje monetarne politike u SAD-u.
Svi posljednji makroekonomski podaci ukazuju na usporavanje rasta američke privrede, pa se ulagači nadaju da će američka centalna banka ponovno pokrenuti program kupovine državnih obveznica, nazvan kvantitativno popuštanje monetarne politike, kako bi potaknula brži rast.
Prošle je sedmice predsjednik Feda Ben Bernanke kazao da je banka spremna reagovti, ako to bude potrebno, ali nije rekao ništa određenije.
Naredne sedmice se održava dvodnevna sjednica čelnika Feda, koja bi, nadaju se ulagači, mogla rezultovati najavom daljnjeg popuštanja monetarne politike.
„Ako se nastavi niz doista loših privrednih vijesti, ulagači se nadaju da će Fed uskočiti u pomoć. Ali, za Bernankea je najvažnije pitanje treba li pacijentu nakon svih dosadašnjih prepisati nove lijekove“, kaže Rob Lutts, predsjednik fonda Cabot Money Management.
I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,8 odsto, na 5.478 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 1,6 odsto, na 6.229 bodova, a pariški CAC 1,2 odsto, na 3.087 bodova.
Na Tokijskoj je berzi, pak, Nikkei indeks porastao 1,3 odsto, na 8.569 bodova.
izvor : capital.ba
