U Prvoj banci više novca nego kod svih banaka zajedno

Dodajte komentar

Najznačajniji deponent, kojeg je Prva banka tretirala kao klijenta u privatnom vlasništvu bila je Elektroprivreda Crne Gore, prikazujući samo dva odsto depozita energetske kompanije kao državne, a preostalih 98 odsto kao privatne. Među ostalim kompanijama čiji su depoziti prikazivani kao privatno vlasništvo su Monteput, Željeznice Crne Gore i Pošta.

Država je u januaru ove godine u Prvoj banci imala preko 106 miliona eura depozita, pokazuju podaci MANS-a do kojih su došli iz Centralne banke Crne Gore. Navodi se da su od toga depoziti Vlade, vladinih agencija, fondova i opština iznosili oko 25 miliona, dok su preduzeća u većinskom državnom vlasništvu imala preko 81 milion eura. U isto vrijeme, u deset drugih banaka preostali državni depoziti iznosili su 112 miliona, što znači da polovina državnog novca cirkuliše preko banke braće Đukanović.
U februaru i martu za ovu godinu nije bilo značajnijih promjena u iznosima državnih depozita u Prvoj banci. Tako je banka u februaru raspolagala sa 105 miliona državnih para, a u martu sa 101 milion.
Istovremeno, podaci Ministarstva finansija koji obuhvataju period za 2010. pokazuju da je ukupni iznos depozita krajem te godine, ali u državnim institucijama, iznosio blizu 28 miliona. Paradoksalno je da je Ministarstvo tada saopštilo da ne posjeduje podatke o ukupnim depozitima koje javne ustanove i preduzeća u većinskom vlasništvu države imaju u Prvoj banci.
Mreža istraživačkih novinara objavila je prethodnih dana, a o čemu postoji i obimna dokumentacija koja potkreplje te navode, da je Prva banka tokom 2010. godine fabrikovala podatke o depozitima. Naime, značajan iznos državnog novca prikazala je kao depozite privatnih firmi, odnosno čak 87 miliona.
Najznačajniji deponent, kojeg je Prva banka tretirala kao klijenta u privatnom vlasništvu bila je Elektroprivreda Crne Gore, prikazujući samo dva odsto depozita energetske kompanije kao državne, a preostalih 98 odsto kao privatne. Među ostalim kompanijama čiji su depoziti prikazivani kao privatno vlasništvo su Monteput, Željeznice Crne Gore i Pošta.
Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond traže da komercijalne banke do kraja ove godine smanje učešće državnih depozita i da na sopstvenom, a ne novcu države grade fiskalnu održivost.
Kako su ranije objavili mediji, crnogorski zvaničnici su obećali da će to učiniti, ali sudeći prema ovim podacima ne izgleda da kabinet Igora Lukšića ima namjeru da povlači ta sredstva, naročito ne iz banke svog političkog mentora i šefa Mila Đukanovića. Od trenutka kada je Aco Đukanović postao većinski vlasnik Prve banke, a kasnije mu se kao akcionar pridružio i brat Milo, donijet je niz zakona koji su direktno favorizovali interes banke.
Nekada najbrže rastuća banka u zemlji je polovinom 2006. godine imala aktivu od 29 miliona, da bi dvije godine kasnije imala nevjerovatnih 546 miliona.
Upravo period od 2006. godine karakteriše „prenapregnuta” aktivnost banke, koja je ljudima bliskim klanu Đukanovića odobravala milionske kredite bez ikakvog ili spornog pokrića.

Falsifikovano vraćanje kredita
Krajem 2007. godine Vlada je pokušala da progura Zakon o budžetu kojim bi se državni depoziti iz Centralne banke prebacili „na račune komercijalne banke u domaćem vlasništvu”, što je drugim riječima bila Prva banka. Iako taj predlog nije prošao, Ministarstvo finansija je uspjelo da završi to preko Zakona o bankama, kojeg je progurala u parlamentu krajem te iste godine. Najveća akcija spasavanja banke prve familije je odrađena godinu kasnije, odnosno na jesen 2008. godine kada je u parlamentu usvojen Zakon o državnoj pomoći bankama, na bazi kojeg je 44 miliona državne pomoći dodijeljeno Prvoj banci. Međutim, menadžment banke je i taj kredit zloupotrijebio i podaci Mreže istraživačkih novinara otkrili su prethodnih dana kako je falsifikovano vraćanje kredita, te kako je taj dug zamijenjen novim dugom. Banka je uspjela da hroničnu nelikvidnost izliječi nakon procesa dokapitalizacije Elektroprivrede, kada je italijanska A2A sav novac ubacila u tu banku i do danas desetine miliona drži u njoj, omogućavajući joj tako održivost. Do danas je banka „na aparatima” zahvaljujući državnim depozitima.

dan.co.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *