Ko najduže ostaje na poslu?

Kriza u svjetskoj ekonomiji ostavilia je mnoge bez posla, a od onih koji rade traži se da privređuju duže za istu platu.

Ako se pogleda prosječan broj radnih sati godišnje, na prvom mjestu među odabranim zemljama je Južna Koreja sa 2.193 sata, a slijedi Čile sa 2.068, izvještava Rojters. Britanci ostaju na poslu 1.647 sati, a Njemci 1.408 sati godišnje, po čemu su pri samom dnu tabele (ispod je samo Holandija).

O grčkim radnicima se u poslednje vrijeme loše pisalo, ali ispostavilo se da rade duže nego bilo ko u Evropi. Sa prosjekom od 2.017 sati godišnje na trećem su mjestu u svijetu na osnovu podataka Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Treba napomenuti da ova organizacija ima samo 34 članice – većinom razvijene zemlje – i da neke vrlo važne države kao što su Indija, Kina i Brazil, nisu među njima.

Pomenuti brojevi odnose se na puno i nepuno radno vrijeme radnika i privatnih preduzetnika, uključujući i prekovremeni rad. Ako istovremeno pogledamo podatke OECD-a i Međunarodne organizacije rada (ILO) možemo da uočimo neke opšte i zanimljive trendove.

U azijskim zemljama se najduže radi i kod njih je najveći procenat radnika koji rade duže od 48 sati nedjeljno, kaže Džon Mesindžer, stručnjak ILO za radno vrijeme.

Koreja se izdvaja po tome što je to razvijena zemlja u kojoj se dugo radi. Obično su zemlje u razvoju poput Bangladeša, Malezije, Tajlanda i Šri Lanke one u kojima se najviše sati provodi na poslu. Ali više sati na poslu ne znači nužno i bolje obavljen posao. “Dugo radno vrijeme je obično povezano sa nižom produktivnošću po satu”, dodaje Mesindžer.

U prošlom vijeku se smanjio sa 3.000 godišnje početkom 20. vijeka na manje od 1.800 na početku 21. vijeka, a u najproduktivnijim zemljama još manje od toga.

Kraće radno vrijeme delimično je odraz većeg broja ljudi koji nemaju puno radno vrijeme. U Japanu je na primjer veliki broj radnika s nepunim radnim vremenom snizio prosek zemlje na 1.700 radnih sati godišnje, po čemu je na sredini tabele OECD.

U razvijenim zemljama, posebno u Evropi, pooštreni zakoni o radu takođe su smanjili radne sate. Razlika između najrazvijenijih zemalja je mala, ali je velika kad je u pitanju plaćeno odsustvo.

Ukupan broj dana odmora i državnih praznika u EU varira od 40 u Njemačkoj i Danskoj do 27 u Rumuniji, što je razlika od oko 48 odsto ili dvije i po radne nedelje.

izvor: b92.net

Check Also

Montenegroberza zapošljava: Broker i / ili Investicioni savjetnik

Oglas za posao: Broker i / ili Investicioni savjetnik

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *