Bez dogovora o euro obveznicama

Dodajte komentar

Čelnici EU-a na neformalnom su summitu prihvatili tekst u kojemu su najavili spremnost da se pomogne grčkoj ekonomiji. Želimo da Grčka ostane u eurozoni i da istovremeno poštuje svoje obveze. U potpunosti smo svjesni znatnih napora koje su dosad uložili grčki građani. Eurozona je pokazala značajnu solidarnost, isplativši zajedno s MMF-om skoro 150 milijardi eura Grčkoj od 2010. Osigurat ćemo da se evropski strukturni fondovi i instrumenti mobilizuju kako bi se Grčka vratila na put rasta i zapošljavanja, stoji u poruci koju su Grcima uputili čelnici EU-a.

Grčka se našla u slijepoj ulici nakon parlamentarnih izbora 6. maja jer se na temelju rezultata tih izbora stranački čelnici nisu uspjeli ni približiti mogućnosti sastavljanja vlade tako da je jedini izlaz bio imenovanje privremene vlade i sazivanje novih izbora za 17. jun.

Na summitu je bilo riječi i o euroobveznicama, instrumentu kojim bi bogatije zemlje eurozone preuzele obaveze za dugove svojih siromašnijih partnera. Oko euroobveznica nema suglasja, o tome će se još razgovorati, rekao je hrvatski premijer Zoran Milanović.

Njemačka kancelarka Angela Merkel ponovila je u Bruxellesu svoje protivljenje euroobveznicama, ističući da one nisu rješenje za rast, dok francuski predsjednik Francois Hollande ističe da o tome treba razgovarati.  Euroobveznice ne bi pridonijele pokretanju rasta i one se suprotne evropskim ugovorima, rekla je Merkel. Nismo došli ovdje sukobljavati se, nego trebamo reći jedni drugima što mislimo. Treba sve prijedloge za rast staviti na sto, euroobveznice su jedan od njih i nijedan ne treba načelno odbaciti, rekao je Hollande, koji prvi put učestvuje na summitu čelnika EU-a.

Euroobveznice, kojima bi bogatije zemlje preuzele obveze za dugove siromašnijih partnera, imaju podršku Komisije i nekoliko zemalja članica. Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Shulz zatražio je u svom govoru okupljenima na summitu praktične mjere za podsticanje rasta, jer postoji opasnost da će ekonomske i socijalne posljedice politike štednje dovesti do raspada Evrope. Vi morate donijeti konkretne mjere najkasnije do juna, kazao je Shulz upozoravajući da dio zemalja članica ulazi u još dublju recesiju te da postoji opasnost da će one za sobom odvući ostatak Evrope.

banka.hr

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *