Ko je kriv za krah berze

Dodajte komentar

Promet na berzi, nakon 2007. kada je u trgovini akcijama dostignuto rekordnih 727 miliona, drastično opada već sljedeće godine na 160,3 miliona.

Blagi oporavak zabilježen je 2009. kada je ukupan promet bio 405,8 miliona, nakon čega slijedi srozavanje na svega 54,8 miliona u 2010. i 58,9 miliona na kraju prošle godine. 

Razlozi za krah berze, prema mišljenju potpredsjednika skupštine Saveza ekonomista Crne Gore Mladena Bojanića je drastičan pad povjerenja u tržište kapitala izazvan selektivnom primjenom propisa i neradom regulatora kojem je na čelu Zoran Đikanović.

“Neadekvatan tretman manjinskih akcionara, asimetrična informisanost o poslovanju društava, propusti u radu tržišta, neažurno rješavanje sudskih sporova, mala emisija novih akcija i sklonost ka insajderskom trgovanju su problemi prisutni i danas, jer period rapidnog rasta interesovanja za tržište kapitala u periodu od 2001. do 2007. nije iskorišćen za ispravljanje grešaka“, rekao je Bojanić Danu ističući da je jedini način da se aktivira berza vraćanje povjerenja u regulatora, dosledna primjena zakona, sankcionisanje zloupotreba i prestanak prakse da pojedini investitori ostvaruju veće zarade, iako trpe isti rizik ulaganja.

Potrebno je, smatra, objediniti supervizorske kapacitete u jednu instituciju za nadzor nad finansijskim tržištem, što bi doprinijelo ekonomičnosti i lakšem povezivanju sa sličnim institucijama okruženja.

“Strmoglavi pad vrijednosti akcija je, kaže, uslovio i drastično smanjenje imovine fondova, zašta KHOV i Ministarstvo finansija okrivljuju regulativu koju su sami kreirali. Usvajanjem novog zakona, koji je ocijenio kao obiman i komplikovan, skreće se pažnja sa dosadašnjeg nerada regulatora i selektivne primjene propisa, koji neki od fondova koriste kako bi se preregistrovali u akcionarska društva. Preregistracijom se smanjuju troškovi i olakšava poslovanje, ali i umanjuje stepen nadzora, pa dalja dešavanja zavise od povjerenja među manjinskim i većinskim akcionarima“, rekao je Bojanić ističući je do sada samo jedan fond uspio da se preregistruje, te da je novim zakonom stopirana preregistracija i nametnuta transformacija u otvorene i zatvorene fondove.

“Ostvareni rezultati na tržištu kapitala od početka godine pokazuju da se nastavlja trend pada interesa, jer je promet smanjen za 30 odsto u odnosu na 2011.“, kazao  je Danu direktor Montenegroberze Gojko Maksimović.

“Smanjen je i broj ovlašćenih učesnika sa 17, na kraju prošle godine na 14, a krajem mjeseca se gasi još jedan broker“, rekao je Maksimović ističući da je broj kvalitetnih hartija ograničen, kao i da su mnoge kompanije, čije su akcije tokom investicionog buma bile u žiži, sada u stečaju.

Strani investitori na Crnu Goru gledaju kao na tržište u razvoju, koje zbog rizika u periodu recesije, uglavnom izbjegavaju rekao je Maksimović, koji smatra da je kriza došla u pravo vrijeme, kako bi došlo do poboljšanja infrastrukture tržišta kapitala. U odnosu na period investicionog buma transparentnost je poboljšana, sniženi transakcioni troškovi, što je osnova za povećanje likvidnosti, što je i glavni nedostatk tržišta smatra Maksimović koji je najavio uvođenje novih usluga i finansijskih instrumenata.

Pohlepa

“Za krah berze kriva je i želja za brzom zaradom“, tvrdi Maksimović i ističe da se nerealna očekivanja pojedinaca nijesu ispunila, te da akcije nijesu dostigle vrijednost koju su projektovale mase i dojave, pa su pojedinci zarobili akcije koje imaju manju vrijednost u odnosu na period kad su kupljene.

DAN

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *