U Crnoj Gori su u periodu od sticanja nezavisnosti pa do danas, duplirane neto zarade i penzije, porastao je bruto društveni proizvod, ali je rast primanja ostao u sjenci velikog državnog zaduživanja i značajnog pada izvoza i ostalih perfomansi crnogorske privrede, pokazuju podaci sa kojima raspolaže Portal Analitika.
Uoči referenduma, prosječna neto zarada je iznosila 245 eura, dok je prema najnovijim podacima MONSTAT-a, zaposleni građani u aprilu mjesecu u prosjeku primili 491 euro. Prosječna isplaćena penzija u posmatranom šestogodišnjem periodu porasla je sa 140 eura, na 278 eura.
Bruto društveni proizvod je sa 2,148 milijardi eura u referendumskoj godini porastao na 3,273 milijarde eura na kraju 2011.godine. MMF prognozira da će crnogorski BDP na kraju ove godine, biti na nivou prošle godine.
Rast plata, penzija i BDP-a pratio je porast zaduživanja države, nakon referenduma.
Tako je državni dug u referendumskoj 2006.godini, iznosio svega 700 miliona eura što je tada bila svega trećina BDP-a. Danas, državni dug, računajući najnovije zaduženje kod Kredit svis banke iznosi 1,64 milijarde eura ili 48,1 odsto BDP-a.
Rast javne potrošnje: Ono što treba da zabrine sve nas je da država zaduživanjem nije finansirala razvojne projekte-već uglavnom javnu potrošnju (penzije i plate u javnom sektoru)
Javna potrošnja tokom šestogodišnjeg perioda porasla sa 909 miliona eura na 1,4 milijardi eura. Uprkos proklamovanom cilju Vlade da smanji javnu potrošnju u odnosu na BDP, cifre pokazuju da izvršna vlast nije uspjela u toj namjeri. Naprotiv, javna potrošnja je rasla sa 42, 31 na 42,87 odsto u odnosu na ostvareni bruto društveni proizvod (!).
Rast plata, penzija i društvenog proizvoda Crne Gore praćen je, na žalost, sve većom – kreditnom zaduženosti građana. Tako su građani Crne Gore u referendumskoj godini dugovali bankama 311 miliona eura ili 497 eura po glavi stanovnika, dok su u prvom kvartalu ove godine uzeli na kredit 833 miliona eura ili 1.333 eura po glavi stanovnika. Znači zaduženost po glavi, nakon sticanja nezavisnosti je porasla skoro tri puta.
Bez rasta izvoza: Analiza trendova ne ide u prilog prosperiteta crnogorske ekonomije. Da se crnogorska ekonomija nalazi u ozbiljnom problemu, pokazuje podatak da izvoz roba od 2006. godine, vjerovali ili ne značajno smanjen (!)
Tako je izvoz 2006.godine iznosio 648, 3 miliona eura da bi na kraju 2011.godine iznosio svega 476,5 miliona eura. Ovako loš pokazatelj ne umanjuje činjenica da je izvoz u prva tri mjeseca ove godine devet odsto veči nego u istom periodu prošle godine.
Ukupna spoljnotrgovinska razmjena je u posmatranom periodu povećana je sa 2,146 milijardi na 2,25 milijardi eura, krajem prošle godine. Trendovi pokazuju da će spoljnotrgovinska razmjena ove godine biti na približno istom nivou kao i prethodne.
Pad broja zaposlenih: Broj zaposlenih je porastao sa 150.800 na 163.000 u prvom kvartalu ove godine. Međutim, ove brojke su veoma varljive jer je najveći broj zaposlenih zabilježen je 2009. godine čak 174.152, što znači da je u protekle dvije i po godine za 11.000 opao broj zaposlenih.
Smanjenje broja zaposlenih u prethodne dvije i pogodine se uglavnom tumači restrukturiranjem velikih sistema KAP-a i Željezare. Istovremeno, broj nezaposlenih je je sa 38.876 pao na 30.552.
Rast standarda u nezavisnoj Crnoj Gori: Da je standard stanovništva od sticanja nezavisnosti porastao, osim rasta plata i penzija- svjedoči i podatak da su građani u prvom kvartalu ove godine, duplo više štedjeli u bankama nego prije šest godina.
Građani su 2006. godine u komercijalnim bankama štedjeli ukupno 499,4 miliona eura , da bi šest godina kasnije na računuma imali 1, 034 milijardi eura (!).
Sindikalna potrošačka korpa sa 65 proizvoda, je uoči referenduma 2006.godine vrijedjela 265 eura. Potrošačka korpa, u aprilu ove godine, iznosila je 787 eura. Međutim, te dvije kategorije nijesu uporedive budući da po metodologiji koju koristi MONSTAT od januara 2010.godine,-nova potrošačka korpa ima dvostruko više proizvoda (130), nego ona koja je važila prije referenduma. Takođe, u novu korpu osim prehrambenih proizvoda ulaze troškovi stanovanja, obrazovanja i zdravstva. Ipak od početka primjene nove metodologije vrijednost nove potrošačke korpe je porasla sa 754 eura u januaru 2010.godine- na 787 eura u aprilu.
Ako se ima u vidu da je cijena kilovatsata električne energije za proteklh šest godina značajno porasla sa 4,5 centi na 7,8 centi po kilovatsatu uz najavu novog poskupljenja, kao i goriva ( sa 1,15 eura 2006. godine na 1,46 super i 0,9 na 1,35 dizel sredinom aprila ove godine), onda se može konstatovati da je životni standard stanovništva koji je nesumnjivo porastao do prošle godine – počeo polako da pada.
izvor: portalanalitika.me
