CBCG počinje da objavljuje crnu lista firmi od 1. juna

Dodajte komentar

Skupštinski Odbor za ekonomiju, budžet i finansije jednoglasno je usvojio dopune zakona o platnom prometu u zemlji, koje podrazumijevaju periodično objavljivanje spiska firmi sa blokiranim računima.

Pomoćnica ministra finansija Bojana Bošković precizirala je da će Centralna banka svakog 1. u mjesecu objavljivati imena firmi čiji su računi od preko 10 hiljada eura u blokadi duže od 30 dana.

Objavljivanjem spiska blokiranih firmi, na inicijativu Privredne komore i Unije poslodavaca, povećava se stepen transparentnosti i olakšava preduzećima da unaprijed znaju s kim posluju.

“Na osnovu postavljenih kriterijuma prvim spiskom će biti obuhvaćeno između 2.350 i 2.400 blokiranih firmi ili oko 92 odsto”, naglasila je Boškovićeva.

Predsjednik odbora Aleksandar Damjanović SNP založio se da CBCG nađe model da se sa spiska izostave zdrave firme, koje su blizu izlaska iz blokade.

“Javnim objavljivanjem nanosi im se šteta, za razliku od svima poznatih firmi koje su hronično u blokadi. Ima preduzeća, pa i javnih, koja uprkos blokadi posluju preko drugih računa i volio bih da se prekine sa tom praksom. Takođe, postoje firme koje formalno nijesu u blokadi, a suštinski bi trebalo da budu. Broj kompanija kojima prijeti blokada je ogroman, čak i veći od trenutno blokiranih”, kazao je Damjanović.

Savjetnica guvernera Zorica Kalezić navela je da je CBCG bila rezervisana upravo zbog firmi koje su nadomak izlaska iz blokade, ali da od objavljivanja spiska ima više koristi nego štete.

Preduzeća se blokiraju na osnovu pojedinačnih naloga, tako da je nemoguće objaviti imena svih povjerilaca.

“Najveći povjerioci su banke sa 60 procenata, dok se državi duguje 21,1 milion eura ili 15,8 odsto od ukupnog duga. Najveći iznos duga prema državi otpada na neplaćeni porez na dobit iz prethodnih godina. Što se tiče roka od 30 dana, definisan je zakonom o stečaju i bilo bi nelogično da bude duži, dok bi njegovim skraćivanjem na spisak dospjele i likvidne firme koje zaborave da plate neki račun”, objasnila je Kalezićeva.

Mijenjaju zakon zbog Šarića i Kalića

Odbor je usvojio i izmjene zakona o staranju o oduzetoj imovini, kojima se preciznije definišu pokretna i nepokretna imovina preduzeća, ali i vlasnički udjeli i hartije od vrijednosti što dosadašnjim zakonom nije bilo tretirano.

Damjanović je ocijenio da je praksa natjerala predlagače na korekciju zakonske regulative.

Prema podacima državnog tužioca, 40 miliona eura vrijedna imovina se vodi kao zamrznuta u samo dva slučaja. Ova imovina nije iskazana samo u novcu i nekretninama, već i u vlasničkim udjelima u kompanijama i nekim medijskim kućama.

Definicija da privremene organe u firmi imenuje Vlada, na predlog starješine nadležnog organa je preširoka i znači da može biti imenovan bilo ko.

“Takođe, trebalo je odrediti procenat od tržišne vrijednosti imovine ispod kojeg se ne bi smjelo ići u postupku neposredne pogodbe. U praksi se može desiti da se prijatelji kriminalca kojem je oduzeta imovina nagode i preuzmu je za relativno mali iznos”, istakao je Damjanović.

Direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović kazao je da se uslovi za prodaju imovine neposrednom pogodbom stiču nakon tri neuspjele licitacije.

Izvor: SEEbiz

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *