Fabris: KAP ne može preteći bez subvencija

Dodajte komentar

Ukoliko KAP ne bi našao ozbiljnog strateškog partnera postoje dvije opcije, ili da se donese odluka o zatvaranju, ili da se postigne nacionalni konsenzus da se proizvodnja nastavi uz državne subvencije, kazao je ,,Danu” glavni ekonomista Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris.

– KAP više nema onoliki ekonomski značaj kao u prošlosti, jer su doprinosi i učešće u BDP-u i neto izvozu značajno opali. To više nije samo ekonomsko, već i socijalno pitanje, zbog velikog broja zaposlenih, ali i fiskalno, zbog subvencija i izdatih garancija bez kojih ne može da posluje – rekao je on, ističući da je KAP i ekološko pitanje. Fabris smatra da bi optimalno rješenje za tu kompaniju bio strateški partner koji bi investirao u modernizaciju opreme i proizvodnog procesa.
Što se tiče finansiranja javne potrošnje za ovu godinu istakao je da je gotovo izvjesno da će to biti kombinacija bilateralnog zaduživanja, emisije državnih zapisa i kredita (garancija) Svjetske banke.
– MMF je uvijek jedna od opcija za finansiranje javne potrošnje, a moguće je iskoristiti i bilateralno zaduživanje, emisije euroobveznica, domaćih hartija od vrijednosti, kao i zaduživanje kod međunarodnih institucija kao što je Svjetska banka – rekao je on.
Ističe da postoji visok stepen neizvijesnosti po pitanju kretanja BDP-a, te da se ni negativni scenario, odnosno ulazak Crne Gore u recesiju ne bi mogao u potpunosti isključiti.
– Prema prognozama MMF-a rast će se kretati od nule do malog pozitivnog rasta, ali dosad nijedna međunarodna institucija nije prognozirala ulazak Crne Gore u recesiju – rekao je on, ističući da bi, iako prvi kvartal nije donio pozitivne rezultate, pogrešno bilo, prema raspoloživim podacima izvlačiti generalne zaključke, jer je zbog nevremena privreda bila paralisana nekoliko nedjelja. ,,Na ruku” ekonomskom rastu ne idu ni kretanja u regionu i EU, najvažnijim spoljnotrgovinskim partnerima Crne Gore, pa je najrealnije očekivati da će se BDP u ovoj godini kretati u rasponu od malog rasta do malog pada.
Centralna banka će, kako je najavio, tek pošto skupština usvoji izmjene zakona o platnom prometu, objaviti nazive pravnih i fizičkih lica dužnika, njihove matične brojeve, iznos i dužinu blokade.
– Radna grupa koju čine predstavnici Ministarstva finansija, CBCG i Privrednog suda završili su upoređivanje podataka iz Centralnog registra računa, koji vodi Centralna banka i baze podataka u Centralnom registru privrednih subjekata – rekao je Fabris, podsjećajući da je radna grupa predložila i izmjene zakona o platnom prometu u dijelu koji se odnosi na objavljivanje pravnih i fizičkih lica koja su 30 dana ili više neprekidno u blokadi za iznos koji prelazi 10 hiljada eura.

Banke ne zanima kliring
CBCG dosad nije primala nijedan pismeni zahtjev od crnogorskih poslovnih banaka za uključivanje u klirinški sistem plaćanja, iako je obezbijedila sve organizaciono-tehničke pretpostavke za primjenu klirinškog sistema plaćanja, kazala je ,,Danu” direktorica Direkcije za bankarske operacije i platni promet sa inostranstvom Ana Đukanović.
– Praktična primjena sporazuma o kliringu koji je CBCG zaključila sa Srbijom i BiH u septembru 2007. očekivala se tokom 2008. kada su dvije banke sa CBCG zaključile ugovor, ali su odustale – rekla je ona podsjećajući da je uključivanje u regionalni sistem kliringa dobrovoljno, te da CBCG nema mehanizme da nametne tu obavezu. Bankari nijesu promijenili stav, istakla je, ni nakon sastanka sa srpskim i crnogorskim guvernerom u junu prošle godine, iako bi, navodi, primjena tog sistema za privredu značila niže troškove i brži način plaćanja.

Spriječiti zelenašenje
Subvencionisanjem kamata davanjem garancija za infrastrukturne i sistemske projekte stvara se pritisak na budžet i povećava fiskalni deficit, što može da dovede do povećanja rizika i kamatnih stopa, ocijenio je direktor sektora za kontrolu Darko Bulatović.
– Zakonsko limitiranje tržišnih kamatnih stopa nije uobičajena, ali ni nepoznata praksa u EU, pa tu opciju treba razmotriti u narednom periodu, kako bi se spriječila pojava ,,zelenaških kamata” – rekao je on, ističući da rješenje nijesu regulatorne mjere, jer je CBCG odobrila značajan broj olakšica, ali ni to nije ,,oborilo” kamate.
Ističe da su mogućnosti matičnih banaka da pomognu crnogorske kćerke smanjene zbog nepovoljnog ekonomskog ambijenta, niskih stopa rasta, velikog broja nelikvidnih preduzeća i velike zaduženosti privrede i građana, što je, ujedno i razlog suzdržanosti banaka, pa se značajnija kreditna aktivnost i niže kamate mogu očekivati tek sa poboljšanjem ekonomskog ambijenta, a ne promjenama regulatornih mjera. Ipak, CBCG će nastaviti sa preispitivanjem regulatornog okvira i analizirati eventualne mogućnosti za podsticaj kreditne aktivnosti.
Tri banke koje su u gubicima već nekoliko godina pokušavaju da izađu iz problema izmještanjem nekvalitetne aktive na majke ili faktoring kompanije i povećanim naporima da naplate potraživanja.
– Poslednjih godina otežana je naplata potraživanja, povećan broj kredita koji kasne sa otplatom i smanjena kreditna aktivnost – naveo je on, pojašnjavajući da je profitabilnost banaka u protekle tri godine ugrožena zbog pogoršanja kvaliteta kreditnog portfolija, koje uslovljava izdvajanje dodatnih rezervacija za potencijalne kreditne gubitke, što je uticalo na pojavu gubitaka. Ističe da je cilj kontrole CBCG koja obuhvata sve postojeće rizike da ukaže na eventualnu potrebu za dokapitalizacijom.
– U narednom periodu, kroz individualne kontrole, posebna pažnja biće poklonjena kretanju operativnih troškova banaka, koji utiču i na profitabilnost i kreditnu aktivnost – naveo je on.

dan.co.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *