Ukoliko bi došlo do izmjene zakona i osnivanja agencije za licenciranje od 150 stečajnih upravnika, koliko ih trenutno ima na listi Privrednog suda, izdvojili bi se oni koji su spremni da odgovore svim zahtjevima, a predmete bi dobijali po princiipu slučajne dodjele, što je cilj, ocijenio je predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević.
Izražena je potreba za edukacijom stečajnih upravnika, koja podrazumijeva teorijska i specifična znanja rekao je Rakočević ističući da stečajni upravnici treba da zadovolje nivo znanja pravnih nauka, osnovno znanje iz ekonomije i finansija i da poznaju računovodstvene standarde.
Visina naknada, koja je većinom bila izbjegavana tema, kreće se od minimalnih 200 eura do maksimalnih 25 hiljada, u zavisnosti od vrijednosti stečajne mase, dok za efikasnost upravnik može da bude nagrađen još najviše tri hiljade.
“Naknada se, prema utvrđenoj skali za različite iznose vrijednosti imovine od 100 do 500 hiljada eura određuje u procentima, a cilj je da se stečajni upravnik stimuliše na efikasnije postupanje i bržu prodaju imovine“, rekao je Rakočević, pojašnjavajući da se stimulacijama sprečava korupcija.
Na visinu naknade utiče i kompleksnost postupka koji ocjenjuje stečajni sudija uz saglasnost odbora povjerilaca, a prema trećem stimulativnom kriterijumu upravnik može da bude nagrađen za efikasno i stručno okončanje stečaja.
U slučajevima gdje se utvrdi da preduzeće nema imovine, sudija određuje minimalnu platu koja je dovoljna za pokrivanje osnovnih troškova, a sredstva, koja, uglavnom ne prelaze 200 eura isplaćuju se iz budžeta.
Predstavnik Poreske uprave Novo Radović kazao je da nema bitnih razlika kod oporezivanje dobiti preduzeća u stečaju i aktivnih firmi.
Izvor: CdM
