Nakon najslabije sedmice u ovoj godini, na Wall Streetu bi se ove nedjelje mogao nastaviti pritisak na prodaju akcija jer su izbori u Francuskoj i Grčkoj pokazali da lideri koji su zagovarali oštre mjere štednje nemaju povjerenje birača.
Dow Jones indeks prošle je nedjelje pao 1,4 odsto, na 13.038 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,4 odsto, na 1.369 bodova, a Nasdaq indeks 3,7 odsto, na 2.956 bodova. Za S&P 500 i Nasdaq indeks bila je to najslabija sedmica u ovoj godini.
Prošlonedjeljni oštar pad cijena akcija posljedica je niza podataka koji ukazuju na usporavanje rasta američke ekonomije i sve dublju recesiju u evrozoni.
Ulagači na svjetskim berzama već mjesecima pažljivo prate razvoj događaja u evrozoni, gdje niz članica uvodi mjere budžetske štednje, što je pozitivno djelovalo na akcije jer bi se suzbijanjem dužničke krize spriječili veći poremećaji u oporavku globalne ekonomije.
No, zbog slabljenja ekonomije evrozone sve su glasniji oni koji pozivaju na promjene takvih politika.
U Francuskoj je na jučerašnjim predsjedničkim izborima pobijedio kandidat socijalista Francois Hollande, koji vjerovatno neće nastaviti politiku štednje njegovog prethodnika Nicolasa Sarkozyja.
Zbog toga bi mogao ojačati pritisak na Njemačku da prihvati nove mjere za suzbijanje dužničke krize koje su više usmjerene rastu ekonomije.
U Grčkoj su na vanrednim parlamentarnim izborima dvije vodeće stranke, koje podržavaju program štednje Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, izgubile puno mjesta u parlamentu.
„Tržišta nisu sretna ishodom izbora. Ulagači vjeruju da je to prvi korak Grčke prema izlazu iz EU-a”, kaže Jack Ablin, direktor u Harris Private banci.
No, David Kotok, predsjednik kompanije Cumberland Advisors, smatra da bi promjene u Evropi mogle u evrozoni, Japanu i SAD-u dovesti do novih privrednih podsticajnih mjera putem monetarne politike.
„Kada tržišta shvate da bi novi politički vjetrovi mogli ubrzati dalje labavljenje monetarne politike, cijene bi se akcija ponovno mogle naći u uzlaznom trendu”, kaže Kotok.
U svakom slučaju, slažu se analitičari, kratkoročno se očekuje nestabilnost na tržištima akcija.
S obzirom da ove nedjelje nema značajnijih makroekonomskih izvještaja u SAD-u i da je sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata kompanija pri kraju, ulagači će veću pažnju posvetiti tehničkim pokazateljima.
„Nedavno je S&P 500 indeks podršku pronašao na otprilike 1.360 bodova. Ako padne ispod tog nivoa, bio bi to loš signal”, kaže Ryan Detrick, strateg u kompaniji Schaeffer’s Investment Research.
S druge strane, na nivou od 1.400 bodova S&P 500 nailazi na snažan otpor.
U ponedjeljak će, ipak, više u fokusu biti nivo podrške S&P 500 indeksu, s obzirom da su nakon rezultata izbora u Francuskoj i Grčkoj u nedjelju naveče američki terminski indeksi skliznuli za gotovo 1 odsto, što najavljuje pad cijena akcija na Wall Streetu u ponedjeljak, prenose agencije.
Izvor: capital.ba
