Kuba kreće u tržišni socijalizam

Dodajte komentar

“Danas je gotovo 95% BDP-a proizvedeno od strane države. Unutar sljedećih 4 do 5 godina između 40 i 45 posto otpadat će na različite oblike nedržavne proizvodnje”, najavio je ovog vikenda dugogodišnji član kubanske Komunističke partije i jedan od njenih ključnih ideologa Esteban Lazo Hernandez, a prenosi Reuters.

Slične mjere  usvajale su i Kina i Vijetnam posljednjih decenija 20. vijeka primičući se modelu tzv. tržišnog socijalizma, a Hernandezova izjava nastavak je nastojanja sadašnjeg predsjednika da poveća efikasnost države.

Podsjetimo, kubanski predsjednik Raul Castro nakon što je naslijedio ostarjelog brata Fidela 2008. godine počeo je sprovoditi politiku koja bi trebala povećati efikasnost države i određene sekundarne djelove ekonomije poput poljoprivrede i maloprodaje prepustiti nedržavnom sektoru.

U skladu s time Komunistička je partija prošle godine usvojila opsežan plan modernizacije ekonomije koja se još uvijek u najvećoj mjeri bazira na sovjetskom modelu planske ekonomije.

Dokument između ostalog poziva na potporu i podsticanje osnivanja mješovitih kompanija, kooperacija, korištenja napuštene zemlje,vlasništva nad zemljom i mogućnosti iznajmljivanja, samozapošljavanja i ostalih oblika podsticanja rada.

Plan je predvidio smanjenje državne radne snage za najmanje 20% ili milion radnika, eliminaciju subvencija u korist efikasnijih socijalnih programa kao i veću autonomiju državnim kompanijama.

Zapad smatra kako su kubanski planovi preambiciozni

Zapadni analitičari i diplomate dovode u pitanju mogućnost tako brzog zaokreta u kubanskoj planskoj ekonomiji.

“Smatram da je zaokret ovakvih razmjera u tako kratkom periodu teško izvodljiv za Kubu. Iako sadašnji predsjednik pokušava implementirati određene promjene koje bi mogle zemlju pokrenuti u tom smjeru, birokratski otpor, posebno unutar poljoprivrede, te će napore zasigurno usporiti”, istakao je William Messina, poljoprivredni ekonomist sa Univerziteta u Floridi.

banka.hr

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *