Kolumna: Ulaganje u zlato, zašto da ne

Piše: mr Stevan Gajević

Kupovati zlato i srebro kako bi se očuvala vrijednost vlastite ušteđevine nije nimalo neobično u savremenom svijetu. Čak naprotiv sa eskalacijom krize u Eurozoni, veliki broj građana u zemljama EU odlučuje se na ovaj korak. Doduše monetarno zlatu u fizičkom obliku u EU se ne tretira kao luksuzna roba već kao svaka druga valuta, te se kupuje i prodaje bez plaćanja PDV. Sa nakitom je nešto drugačija situacija.

Dugoročno gledajući, plemeniti su se metali, a posebno zlato, dokazali kao izuzetno stabilni i pouzdani čuvari imovine od inflacionih udara, kojima je papirnati novac posebno podložan.

Kupovna moć zlata i srebra u zadnjih dvjesta godina se nije bitnije promijenila. Ljudi su doduše pomalo zaboravili na plemenite metale kao sredstvo plaćanja, ali ipak iz dnevnih izvještaja vidimo da se oni se sve više opet vraćaju u modu.

Jednom se uncom čistoga zlata prije dva vijeka,  moglo kupiti robe gotovo u gram iste vrijednosti kao i danas. Nasuprot tome, vrijednost papirnog novca se višestruko smanjila, a u mnogim je zemljama domicilna valuta zbog potpunog obezvrjeđivanja morala biti zamijenjena novom. I mi u Crnoj Gori imamo, bolno iskustvo kada smo u različitim zemljama u kojima smo živjeli, svakih par godina prihvatali druge papirne novčanu jedinice u svakodnevnom životu zato jer stare potpuno izgubile vrijednost.

I upravo je to jedan od ključnih razloga zašto je kupovanje i čuvanje zlata, srebra i drugih plemenitih metala izuzetno mudra odluka.

Sa druge strane, globalna ekonomska kriza i dužnička kriza u Eurozoni, ako ništa drugo, tjeraju nas na razmišljanje – kako očuvati vlastitu ušteđevinu. Ne treba biti previše vreziran u ekonomske analize da se zaključi da stotine milijardi koje su „poklonjene“ Grčkoj, Irskoj, Portugaliji … ne predstavljaju nikakav suficit evropskih fondova već se novac obezbjeđuje nekom vrstom emisije. Sa druge strane vrijednost zlata i drugih plemenitih metala (Srebro, Platina, Paladijum) može da se smanji u odnosu na neku valutu, ali takva pojava ne može da bude dugoročna.

Generalno postoje tri tipa ulaganja u zlato: Ulaganje u fondove kojima je zlato pokriće, ulaganje u zlatne certifikate i na kraju ulaganje u investiciono zlato u fizičkom obliku (poluge i dukati). Ja o prva dva oblika neću posebno pisati niti ih hvaliti niti ih kuditi, jer imaju svoje dobre i loše strane pa samim tim i svoje pobornike i oponente. Međutim ja lično mislim da je najracionalnije investirati u investiciono zlato u fizičkom obliku – poluge i kovanice.

U zemljama Evropske Unije prodaja zlata uređena je odgovarajućim zakonodavstvom, a tržište je dobro razvijeno, ukoliko se kupuje kod uglednih ovlašćenih kompanija, sigurnost transakcije je potpuna.

Na investiciono zlato – zlatne poluge i zlatne kovanice – se ne plaća nikakav porez, pa ni porez na dodanu vrijednost., Dakle, zlato funkcioniše kao i svaka druga valuta poput eura, američkog dolara, japanskog jena ili švajcarskoga franka.

Zlato se može jednostavno kupiti i prodati, likvidnost kupljenih investicionih proizvoda je zagarantovana, a na tržištu su raspoloživi samo najkvalitetniji i međunarodno priznati proizvodi od plemenitih metala, koji se prodaju s odgovarajućim certifikatima, a označeni su i s jedinstvenim serijskim brojem (poluge).  Na taj način se klijenti štite i od moguće krađe, budući da ugledni trgovci prilikom otkupa provjeravaju ne samo autentičnost zlatne poluge, nego i je li pojedina poluga na listi traženih zbog otuđenja.

Poluge se smatraju tradicionalnom formom investiranja za srednje i velike ulagače. U EU je građanima na raspolaganju kupovina poluga sledeće mase: 1, 2, 5, 10, 20, 31.1 (unca), 50, 100, 250, 500, 1000 grama. Većina poluga se proizvodi sa čistoćom 999.9/1000. Kompanije i Banke mogu kupovati poluge veće mase a što se građana tiče složićemo se da je navedena gramaža dovoljna. Za srebro i druge plemenite metale imamo takođe slične gramaže poluga, stim što se kod srebra obično kupuje poluga od 1 kg . Čistoća srebrenih poluga je takođe 999/1000.

Trenutna praksa nam ukazuje da većina Zapadnoevropskih i Američkih banaka emituje sopstvene poluge , težine najčešće do 100 g. Takođe postoji niz svjetski priznatih livnica zlata koje proizvode sopstvene poluge, kao što je nama najpoznatija „Zlatarna Celje“. Ipak lično sam spreman da investitorima preporučim poluge proizvođača : Argor Heraeus, iz Lugana – Švajcarska i Münze Österreich iz Beča. Obije livnice (Münze Österreich je državna kovnica novca stara 800 godina) imaju svjetski priznate certifikate METAS za Švajcarsku ( švajcarska kancelarija za zlato) i LBMA iz Londona (standard londonske berze plemenitih metala – Good Delivery) , te se može reći da predstavljaju najkvalitetniji proizvod ove vrste na tržištu. Na internet stranicama mogu se pronaći i proizvodi kovnice Umicore iz Belgije međutim proizvode Umicore treba kupovati samo kod ovlašćenih predstavnika jer su otkriveni pokušaji falsifikovanja.

Istorijski i praktično zanimljiviji  oblik ulaganja u zlato i srebro, su zlatne i srebrne kovanice. Zlatnici i srebrnjaci su se kroz vjekove koristili u svakodnevnoj razmjeni dobara i usluga. Nakon što je njihova monetarna upotreba u svjetu nakon Drugog Svjetskog rata prestala, oni su postali ulagačko sredstvo u plemenite metale.

Prvi zlatni kovani novac srećemo kod Kreza kralje Lidije (današnja Turska), 560-547 g.p.n.e. a opis ovog novca daje nam Herodot u svojoj Istoriji. Nakon Krezovog novca , koji se pravio od elektruma (prirodne legure zlata i srebra) imamo masovnu pojavu korišćenja zlatnog novca kroz istoriju. Svojom ljepotom plijene zlatni Rimski aureusi, koji se nerijetko mogu vidjeti u zbirkama domaćih Zavičajnih muzeja. Zlatni novac kao sredstvo plaćanja posebno dobija na značaju u XIX vijeku u samom jeku industrijske revolucije svojevrsnom periodu izvjesne stabilizacije međunarodnih odnosa. Tada zlatni novac dobija svoje standarde i služi kao međunarodno sredstvo razmjene. Prvi međunarodno priznati zlatnik je Britanski Sovereign (koji se kuje i danas u milionskim tiražima), izdat 1817, sa težinom 8 g i čistoćom zlata 916.67/1000. Nakon Velike Britanije koja je kroz međunarodno priznatu valutu naglasila svoju moć, i druge evropske države pokušavaju da definišu sopstveni zlatni novac. Sredinom XIX vijeka Belgija, Francuska, Italija i Švajcarska su 23. decembra 1865. godine potpisale ugovor kojim su se obavezale da će unificirati svoje nacionalne valute, kao i da se neće ometati protok novca iz jedne u drugu zemlju. Ovaj ugovor se naziva latinska monetarna Unija. Primenjen je i srebrni standard, a dogovorene nominale za zlato su bile:

Jedinica (Franak, Lira ..)

Težina u gramima kovanice

Čistoća zlata

Metal

10

3,2258

900/1000

Zlato

20

6,4516

900/1000

Zlato

50

16,129

900/1000

Zlato

100

32,258

900/1000

Zlato

Odnos vrijednosti srebra prema zlatu je bio 15,5 : 1. Imajući u vidu da je u svakoj kovanici bilo plemenitog metala, količine koje su bile u opticaju nisu ograničene. Novac se primao u svim zemljama u odnosu 1 : 1, s tim da je maksimalna provizija za razmenu mogla biti 1,25 procenata. Ugovor je stupio na snagu 1. avgusta 1866. godine. Već 1868. odine su se Uniji zvanično pridružile Grčka i Španija, a kasnije su te standarde prihvatile i Rumunija, Bugarska, Venecuela, Srbija, San Marino i Danska Zapadna Indija. Iako se Austro-Ugarska nikada zvanično nije pridružila Uniji, praktično je primjenjivala standard sve do 1892 godine. Države poput USA i Južnoafričke republike primjenjivale su Britanski standard za svoj zlatni novac a Carska Rusija je samo zadržala čistoću od 900/1000 dok su gramaže kovanica (kao i danas) bile nestandardne. Prvi i Drugi svjetski rat su promijenili globalnu monetarnu politiku, USA Dolar je postao svjetska valuta a zlatni standard je prestao da postoji pa je samim tim prestalo i emitovanje zlatnog novca.

U proteklih nekoliko desetljeća, a posebno nakon „naftne krize“ 1973. svjetske kovnice su prepoznale interes tržišta za novim oblicima investiranja u plemenite metale. Zbog toga su nastale investicione zlatne kovanice (Bulioni)  poput: Austrijskog „Wiener Philharmonikera“,  Južnoafričkog „Krugerranda“, Kanadskoga Javorovog lista (Maple leaf), australskoga Kengura (Kangaroo)…  Osim navedenih, zlatnim investicionim novcem se smatraju i tzv. pokovi, tj novac prošlih vremena koji i dalje kuju renomirane svjetske kovnice (npr. zlatni dukat Franjo Josip, ili britanski Sovereign), te originalni zlatni novac kovan u periodu od 1800. te do danas a koji je u svojim zemljama služio kao sredstvo plaćanja (npr. Francuski Napoleon ili Švajcarski Verneli). Osnov težine za moderne kovanice od zlata je 1 troy-unca koja se razlikuje od klasične britanske unce , a njena težina u gramima je 31.1035 grama. Ova mjera je danas međunarodno prihvaćena mjera za težinu plemenitih metala a ime je dobila po gradu Troyes u centralnoj Francuskoj, mjestu gdje je postojala srednjovjekovna berza plemenitih metala. Obično se radi o kovanici promjera 32 mm , debljine 2.5 mm , ali ima i drugih veličina. Sve moderne zlante kovanice , osim meksičkog Libertada se kuju u osnovnoj težini od jedne troy-unce. Osim veličine 1 unca imamo i manje veličine kovanica:  ½ unce, ¼ unce, 1/10 unce ili manji, a postoje i veće veličine koje se  kuju uglavnom jubilarno. Takođe postoje kovanice zlata i srebra koje kuju Centralne Banke evropskih zemalja a koje se ne smatraju Investicionim , ove kovanice se nazivaju jubilarnim jer se emituju povodom nekog događaja ili jubileja , a cijena na tržištu je prilikom ponovne prodaje nešto niža ili viša u zavisnosti od količine u opticaju, emitenta, čistoće  i sl.

Za investicione kovanice se smatraju:

  • Bečki Filharmonik, Izdaje Munze Osterreich, čistoće 999.9/1000
  • Javorov List , proizvod Kraljevske Kanadske kovnice novca, čistoće 999.9/1000
  • Australijski Kengur, Grumen ili Lunarni kalendar , proizvod Royal Mint Perth, čistoće 999/1000
  • Kineski Panda, izdaje Kineska centralna Banka, čistoće 999/1000
  • Američki Orao, Federalne rezerve SAD, čistoće 916.67/1000 (22 karat)
  • Krugerand Južna Afrika – državna kovnica novca JAR,  čistoće 916.67/1000
  • Britania – Velika Britanija Royal Mint London, čistoće 916.67/1000
  • Meksički Libertad , 37 g čistog zlata, čistine 900/1000, (nestandardne težine i čistoće )
  • Američki Bizon , Federalne rezerve SAD, čistoće 999.9/1000

Kao što se iz pregleda može vidjeti, moderni bulioni, nemaju za motiv grbove država koje su ih izdale već se uzima motiv životinje koja predstavlja državu (Australija – Kengur, USA – Orao, Kina – Panda…). Osim navedenog Investicione kovanice – bulioni moraju na aversu i reversu da sadrže sledeće podatke:

  • Naziv kovanice
  • Čistoća plemenitog metala izražena brojčano
  • Težina plemenitog metala u troy-uncama
  • Nominalna vrijednost u valuti zemlje osim u slučaju JAR, (pošto su kovanice zvanično sredstvo plaćanja)
  • Država  i Godina izdavanja

U zemljama Evropske unije investiciono zlato je u potpunosti oslobođeno svih poreza i davanja. Pa se kupuje na šalterima banaka ili u specijalizovanim radnjama bez ikakvih ograničenja do 15.000 €, i sa obaveznom identifikaciom kupca za iznose preko 15.000€ zbog zakona o Sprečavanju pranja novca. Investiranje u druge plemenite metale (srebro, platina, paladijum ) opterećeno je samo porezom na dodanu vrijednost (PDV).

U Crnoj Gori, potencijalni investitor nasuprot tome, ne samo da je dužan da plati PDV, odnosno carinu prilikom uvoza zlatnika i srebrnjaka, nego plaća i poseban porez na luksuz, pa se investiranje u fizičko zlato  u ukupnoj sumi može popeti i do 50 % od osnovne cijene investicije.  Ne bih pominjao teškoće oko uvoza fizičkog zlata i sl.

Sa stanovišta same investicije, ovo je ekonomski neodrživ namet, pa zbog toga u Crnoj Gori i u Zemljama Regiona ne postoji postoji tržište zlatnim i srebrnim bulionima (kovanicama). Ipak građani koji žele da ulažu u zlatne i srebrene kovanice imaju nekoliko mogućnosti.

Ulaganje u numizmatička izdanja i izdanja CBCG

Prije par godina CBCG je emitovala jubilarna izdanja zlatnog novca iz Kraljevine Crne Gore. Ova izdanja su emitovana (prema podacima sa sajta CBCG[1]) u apoenima od 10, 20 i 100 perpera, prema standardima tzv. Latinske unije (čistoće 900/1000) i može se reći da predstavljaju investicione kovanice. Doduše sajt CBCG ne precizira o kojoj se gramaži i čistoći radi ali takvi podaci se mogu naći u katalozima[2] dilera zlatnih kovanica. Jedini problem je relativno visoka cijena navedenih novčića, dok se prilikom prodaje za iste može jedino dobiti berzanska cijena zlata (u EU).

Na području Crne Gore i u zlatarama,  može se naći dosta zlatnih i srebrnih kovanica iskovanih u doba kada se novac proizvodio od plemenitih metala, i koristio u svakodnevnom životu za kupoprodaju dobara i usluga. Neka od tih izdanja vrlo su rijetka, pa dostižu visoku cijenu u odnosu na tržišnu cijenu metala od koje su izrađeni. U tom slučaju kažemo da je numizmatička premija koju kupac treba platiti za njih velika.

No, postoje izdanja austrougarskih i starojugoslovenskih zlatnika i srebrnjaka s kraja 19. i početka 20. vijeka koja su kovana u milionskim “tiražama” za masovnu upotrebu u trgovanju. Njih građani još uvijek imaju u svojem posjedu i nude ih na numizmatičkom tržištu. Ta izdanja, zbog masovne dostupnosti, obično imaju minimalnu numizmatičku premiju, pa su zbog toga pogodna za klasičan oblik investiranja u zlato i srebro.

Druga mogućnost jeste kupovina investicionog zlata i srebra u inostranstvu. U nama bliskoj Sloveniji važe pravila Evropske unije, tako da je ta država postala ne samo mjesto gdje naši građani kupuju zlato i srebro, nego i mjesto gdje svoje dragocjenosti mogu da deponuju u trezorima tamošnjih banaka i drugih založnih organizacija.

Cijene investicionih kovanica u Sloveniji u specijalizovanim trgovinama su dosta konkurentne, pa ih od srca preporučujem našim građanima koji se odluče za ovaj vid investiranja. Međutim zbog carinskih i drugih propisa nije pametno kupljeno zlato nositi sa sobom, već ga je najbolje deponovati u nekoj od tamošnjih banaka. Takođe je i preko „Zlatarne Celje“ moguće naručiti i kupiti investicione kovanice i poluge, doduše uz proviziju i izvjesan broj dana čekanja.

Idući izbor za shopping plemenitih metala je Austrija i Slovačka. Austrijska tradicija kovanja zlata i srebra je među najdužima je u Europi. Upravo se u austrijskoj kovnici Münze Österreich u Beču izrađuju svjetski poznati i nadaleko cijenjeni investicijski zlatnici i srebrnjaci Wiener Philharmoniker. Njih je moguće kupiti u gotovo svakoj austrijskoj banci, na šalteru kao bilo koju drugu valutu.

Cijena zlata

Obično se od stručnjaka koji se bave Foreksom ili nekom drugom vrstom globalnog investiranja može čuti : zlato stabilnija investicija a srebro špekulativna i sl. Ipak cijena Zlata i srebra kao i cijena svaka druge valute zavisi od ponude i tražnje . Statistički gledano zadnih 10 godina cijena Zlata je u stalnom rastu, prosječna cijena Zlata je 2001. godine po kilogramu iznosila 9733.20 € a 2011. godine[3] 34621.79€. Prostim računanjem može se vidjeti da bi neko ko je uložio 1€ u zlato 2001. godine danas imao 3.5€. Ovaj rast može da se posmatra kao investiranje ali ja volim da ga posmatram kao štednju, jer je Zlato suštinski čuvar vrijednosti a ne investicioni artikl. Cijena zlata varira i sezonski jer Indijci i Kinezi više kupuju u Jesenjim mjesecima. U skorijem periodu može se primijetiti da i Centralne Banke pojedinih zemalja (Kina, Brazil , Rusija, Venecuela … ) sve više pribjegavaju Zlatu kao monetarnoj rezervi. zanimljiv je podatak da je Cetralna banka Ruske federacije samo u poslednjem kvartalu 2011 povećala zlatne rezerve za 300.000 troy unci[4]. Takođe na cijenu zlata utiče i industrijska proizvodnja jer se ono kao sirovina koristi u elektronskoj industriji te industriji nakita.

Nada u budućnost

Dakle, ako želite biti mudri i početi ulagati u plemenite metale, u Evropskoj Uniji možete pronaći velike mogućnosti. A kako se približava datum ulaska u Evropsku Uniju, treba očekivati da će sadašnji zakoni koji onemogućuju razvoj tržišta investicionog zlata i srebra biti prilagođeni evropskim standardima, te da građani Crne Gore više neće morati putovati u instranstvo ili se ograničavati na istorijska numizmatička izdanja kako bi uživali u pogodnostima i sigurnosti koju imamo kada posjedujemo zlatni ili srebreni novac.

[1] http://www.lbma.org.uk/pages/index.cfm
[2] http://www.srebrozlato.com/cro-news/20111222-banka-rusije-ojacala-zlatne-rezerve.shtml
[3] http://www.cb-mn.org/index.php?mn1=novac&mn2=jubilarni_novac
[4] http://www.taxfreegold.co.uk/montenegro.html

mr Stevan Gajević
Hypo Alpe-Adria-Bank AD Podgorica
Direktor službe za praćenje usklađenosti poslovanja i bezbjednosti

Check Also

IRF organizuje konferenciju “Izvori finansiranja zelene i digitalne tranzicije i unapređenja infrastrukture sjevernog regiona”

Uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i Kancelarije za evropske integracije, 29-30. novembra u …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *